Izvoznici: Smanjite komunalna davanja i cijene energenata

Naravno da kasnimo. Rasprava koja je bila na dnevnom redu u 10:45 - sada je gotovo pola dvanaest - odvija se u kuloarima. Ipak, oko pola dvanaest svi su se okupili u dvorani i malo tko izlazi tijekom rasprave

   Moderatori su Ante Babić, potpredsjednik HIZ-a, i Darko Marinac, predsjednik NVK-a, dok su uvodni panelisti Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a, Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, Emil Tedeschi, predsjednik HUP-a, i Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a.  Babić je pozvao na prijateljsku raspravu, a Nadan Vidošević  primijetio da na ekranu koji prikazuje paneliste izgleda deblje nego u prirodi.

- Koncentrirali smo se na mjere koje možemo unaprijediti – kaže lider HGK-a i dodaje da te mjere imaju smisla. Upozorava ipak da će one dati rezultate samo pod pretpostavkom kreiranja dobrog općeg okruženja, a u njega spadaju fiskalna i monetarna politika. - Kupujemo dobre automobile, ali to nije rezultat našeg rada - kaže Vidošević. - Svi smo odgajani u ekonomiji raspodjele kao temeljnom pitanju ekonomkih doktrina.

Odgojeni smo u filozofiji raspodjele, a ne stjecanja – ističe Vidošević ukazujući na to što je naš problem.  – Želimo potaknuti sve segmente društva da počnu razmišljati o izvozu – kaže.
Marinac Tedeschija najavljuje kao vođu internacionalne kompanije Atlantic Grupe. A Tedeschi kaže:
- Država je najveći poduzetnik i završna faza privatizacije pogoršat će odnos između izvoza i uvoza. Do sada umjetno održavan uvoz državnim subvencijama još će se smanjiti. Sanader je trebao ostati na skupu. Ah, da, nisam rekla da nije ostao.

Prema logici stvari, kaže Tedeschi, ne postoji podjela na domaće i na strano tržište. Postoji jedno tržište, a kapitala u svijetu ima kao pijeska u pustinji, a ima ga i u Hrvatskoj. - Neki sam dan razgovarao s odjelom marketinga, pa su mi rekli da im treba pet-šest ljudi u izvoznom odjelu i nekoliko dobrih distributera na nekoliko tržišta vani – priča Tedeschi uz komentar da je to kao da imate obranu i golmana, ali nema napadača pa je gol nemoguće dati. Potrebno nam je dovoljno kompetentnih ljudi, zaključak je izlaganja.  Prodavati se ne može iz Zagreba, a jednako je komplicirano prodavati na svakom tržištu.

Ljubo Jurčić pak brani tezu da uvoz nije problem izvora: - Uvoz nije problem. Singapur ima 100 posto uvoza. Problem je u izvozu. Ako je uvoz 80 posto GDP-ja,  izvoz treba biti 81 posto.  Prijeći ćemo vanjski dug od 30 milijardi kuna, a povećanje vanjskoga duga povećava ranjivost Hrvatske i slabi njezinu pregovaračku poziciju s EU - kaže Jurčić i naglašava da povećanje izvoza možemo ostvariti samo odvajajući se od zemalja koje proizvode jednostavne proizvode.

- U Hrvatskoj imamo reverzibilni proces. Od industrije razvijamo se prema manufakturi. U Bečkom institutu dobio sam podatak da raste broj ljudi u Hrvatskoj koji žive od poljoprivrede i on iznosi čak 16 posto, dok je u EU tek 2 posto. Zaključio sam da ne idemo u manufakturu, nego u feudalizam – kaže Jurčić i iznosi tezu kojoj sam i sama sklona. Kaže da je industrijsku politiku Hrvatske trebalo predstaviti prije izvozne ofenzive.

- Mala nam je efikasnost investicija - kaže Jurčić. - Investiramo 27 posto, ostale zemlje manje, a stopa rasta nam je najmanja. Previše novca ulažemo u neproduktivne investicije. Imamo 60 posto usluga u GDP-u, ali to su turizam, prijevoz i jeftine usluge – kaže Jurčić. Anton Kovačev iz HBOR-a kaže da ta banka sudjeluje u svim fazama izvoza i da naši izvoznici imaju jednake bankarske proizvode za poticanje izvoza kao i u EU.

- U ovih osam godina odobrili smo 12 milijardi kuna kredita i osigurali 3,5 milujadi kuna izvoza. Osiguranje i financiranje izvoza u 2006.  iznosili su 3 milijarde kuna. Značajno je za proteklu godinu da je 50 posto naših kredita otišlo izvoznicima – kaže Kovačev i upozorava da se prema hrvatskim proizvođačima na domaćem tržištu primjenjuje rigorozna kontrola, dok se prema uvoznicima  postupa blaže.  Proizvodnim kompanijama poziciju na domaćem tržištu – zaključuje Kovačev.

Izvoznici su postavili tek nekoliko pitanja. Ključno je, barem mi se tako čini, sljedeće: Kako vi to mislite da mi imamo knkurentan proizvod kad nam stalno podižete cijenu struje, vode, komunalija i energenata. Jedan je izvoznik rekao da sva ta poskupljenja moraju ući u cijenu finalnog proizvoda. U situaciji kada voda poskupljuje 40 posto, ne može se tražiti da proizvod bude konkurentan. Taj su problem detektirali svi govornici, a Tedeschi je na kraju zaključio kako treba hitno kreirati registar svih davanja koja proizvodnja ima. Odoh na pauzu ... pa na radionicu o klasterima.