Jača dinar, smanjuje se inflacija, ali povećava vanjskotrgovački deficit

U devet mjeseci uspjeli smo smanjiti inflaciju na 11,6 posto na godišnjoj razini, a sljedeće godine očekujemo pad na četiri do osam posto, tvrdi Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije

Razgovarala: Lidija Kiseljak

Narodna banka Srbije uspjela je ove godine smanjiti inflaciju za otprilike šest posto, a zbog aktivnije monetarne politike i ojačati vlastitu valutu za približno tri posto. I dok dio tamošnjih poduzetnika vidi opasnost od jakog dinara, ponajprije zbog povećanja vanjskotrgovačkoga deficita, i istodobno smatra da je Središnjoj banci najveći cilj intervencijama povećati devizne rezerve, u NBS-u takvu politiku smatraju jedinom mogućom, jer inflacija pada, a tečaj se oblikuje zakonom ponude i potražnje.

No da utjecaj na povećanje vanjskotrgovačkoga deficita nije bezazlen, govori podatak o njegovu povećanju za 23,6 posto u osam ovogodišnjih mjeseci, pri čemu je porastao na 4,5 milijardi dolara. Ipak, istodobno su se povećale i devizne rezerve na više od 10 milijardi dolara.
Najveći dio srpskih banaka privatiziran je, a uskoro isto slijedi i osiguravajućim društvima koja su također u nadležnosti Središnje banke. Naime, u Srbiji je velik dio banaka vlasnički povezano s osiguravajućim društvima. O situaciji na bankarskom tržištu i provedbi monetarne politike razgovarali smo s guvernerom Narodne banke Srbije Radovanom Jelašićem.

• Ove je godine najzapaženiji uspjeh Narodne banke Srbije zaustavljanje rasta cijena. Kako ste uspjeli svladati inflaciju?
- Monetarnom politikom. Kad je riječ o bližoj povijesti u rješavanju toga problema, služili smo se primjerom Turske i Rumunjske, a dalje povijesti Mađarske ili Češke. Smatram da se inflacija ne može zaustaviti samo tečajem, nego prije svega monetarnom politikom, aktivnom uporabom repo stopa i drugog raznog monetarnog instrumentarija. Svojim djelovanjem na tržištu putem repo aukcija, kojim pri višku novca na tržištu podižemo kamatu i otkupljujemo dinare, zbog čega je manji pritisak na tečaj, i dinar aprecira, što neposredno utječe i na smanjenje inflacije.

• Na koliku ste razinu spustili inflaciju u ovoj godini?
- U devet mjeseci došla je 11,6 posto na godišnjoj razini, a sljedeće godine očekujemo jednoznamenkasti predznak temeljne inflacije, od četiri do osam posto.

• Zanimljivo je da Središnja banka kontrolira rad banaka i osiguravajućih društava?
- Velik dio banaka i osiguravajućih društava povezano je vlasništvom jer je velik broj osiguravajućih društava u vlasništvu imao i akcije banaka. Osim toga, Narodna banka već se dokazala kao dobar nadzornik u bankarskom sektoru. Također, smatram da ne može doći do daljnjeg i stabilnijeg razvoja bankarskog sektora ako nema stabilnog sektora osiguranja. Tako, primjerice, nema dobroga hipotekarnog kredita bez dobre police životnog osiguranja, leasing ugovora bez dobrog automobilskog osiguranja itd.

• Kakva je situacija u vezi s privatizacijom osiguravajućih društava?
- Uskoro slijedi privatizacija DDOR-a, koji čini trećinu tržišta osiguranja, a među zainteresiranima su Alianz, Basler, Axa... Drugu trećinu čini Dunav osiguranje, a treći dio preostalih 15 društava.

• Koliko danas banaka posluje u Srbiji i u kojoj je fazi proces konsolidacije bankarskoga tržišta?
- Na tržištu je trenutačno 38 banaka, ali s obzirom na to da je proces njihova preuzimanja još u tijeku, očekujem da će se njihov broj do sredine sljedeće godine smanjiti na oko 31 do 32 banke. Potkraj 2000. ih je, primjerice, bilo 187. Veći dio konsolidacije očekujem iz inozemstva nego iz zemlje. Sada, primjerice, slijedi pripajanje Panonske banke UniCreditu. Cilj Središnje banke nije prodaja banaka, nego stvaranje efikasnog A bankarskog tržišta. Privatizacija je samo jedan korak prema tome, no kad budemo imali niže marže ili transparetnije banke, odnosno kad se one budu ponašale kao u svojim matičnim zemljama, onda će tržište biti učinkovitije.

• Odnosi li se to na neki poseban primjer?
- Primjerice, prije dva je mjeseca Austrijska središnja banka u suradnji s tamošnjom udrugom banaka izradila brošuru u kojoj se upozorava na rizike od kredita u CHF. Želim da to isto naprave i kod nas, u vezi s ovim ili onim primjerom.

• Koliki je danas udjel stranih banaka na bankarskom tržištu Srbije?
- Oko 70 posto aktive drže stranci, banke iz Europske unije. Najveći udjel imaju banke iz Austrije i Italije, zatim Grčke, Francuske te Mađarske.

• Kakvo je razmišljanje u vezi s ostankom dijela banaka u državnom vlasništvu?
- Ja ne pravim razliku između domaćeg i stranog, državnog i privatnog. Država je EBRD-u prodala jedan manjinski udjel u Komercijalnoj banci s ciljem da se u dvije godine napravi inicijalna ponuda dionica na tržištu kapitala. Plan je da država ostane i većinski vlasnik Poštanske štedionice, banke s najvećim brojem klijenata na tržištu. To je trenutačno stanje, no s obzirom na promjene posljednjih godina, vidjet će se koliko će se i ta situacija mijenjati u sljedećem razdoblju, s novom vladom.

• Kamate su još uvijek visoke. Očekujete li skoru korekciju?
- Hipotekarni krediti su najpovoljniji i kamata je otprilike četiri do 4,5 posto za kredite u švicarskim francima, a oko pet do šest posto na kredite u eurima. Potrošački krediti su skuplji i kamata se na godinu kreće od 15 do 20 posto. Krediti u domaćoj valuti, dinaru, iznose oko 20 posto, pa i nešto više, što je posljedica visine repo kamatne stope od 18 posto i visoke inflacije na godišnjoj razini od oko 12 posto. Pad kamata očekujemo jer će tržište učiniti svoje. No, u odnosu na prije dvije godine kamate su uvelike snižene, a prije oko pet godina dobiti kredit bilo je gotovo ravno dobitku na lotu.

• Bojite li se prebrzog rasta plasmana s posljedicom rasta vanjskoga duga, s čime se bori Hrvatska?
- Mi smo, primjerice, leasing kompanije odmah uklopili u kontrolu i one su obvezne plaćati obveznu rezervu, upola manju od banaka. Visina obvezne rezerve za devize je 40 posto, a za dinare 18 posto. Cilj bankarske supervizije nije podržavanje nebankarskoga načina financijskog posredovanja, nego da se podjednako nadzire sve sudionike. Pratimo i mjere koje provodi Središnja banka u Hrvatskoj, ali i mjere u nekim drugim zemljama. Ipak, u konačnici svaka zemlja odlučuje koje će mjere poduzeti.

• Koliki je vanjski dug Srbije, a kolike devizne rezerve?
- Vanjski je dug približno 17 milijardi dolara, a devizne rezerve oko 10,5 milijardi dolara. Rezerve pokrivaju devet mjeseci uvoza.

• Koliko su rasli plasmani?
- Potrošački su krediti prošle godine prema pravnim osobama rasli približno 30 do 35 posto, a udvostručili su se prema fizičkim osobama. Ove bi godine rast kredita prema fizičkim osobama već mogao iznositi 50 do 55 posto, no pritom treba voditi računa o tome da imamo nisku bazu.