Jačaju dolar, 'švicarac' i kuna

Višemjesečno jačanje američkog dolara i višetjedno jačanje švicarskog franka pokazuju da su glavne svjetske valute zakoračile u neke nove tečajne odnose.

Financijska je kriza investitore natjerala na premještanje uloga koji s dioničkih tržišta mahom bježe u najsigurnije svjetske valute – dolar i franak. Dok jačanje dolara na većinu običnih građana ne utječe izravno (krediti nisu vezani uz dolar, a tek je malen dio devizne štednje u toj valuti), slabljenje domaće valute u odnosu na 'švicarac' i te kako osjete svi oni koji su svojedobno povoljnije kredite podignuli upravo u toj valuti. Kako stvari sada stoje, neće tako brzo biti tečajnih preokreta.

Mladen Smiljanić, financijski analitičar Zagrebačke banke misli kako će korporativna potražnja za devizama zbog plaćanja inozemnog duga imati sve veći utjecaj na tečaj. Zato očekuje kako kako će se euro na prijelazu iz ove u iduću godinu 'spustiti' na 7,20 kuna. Tečaj bi, kaže, u velikoj mjeri mogao ovisiti i o HNB-u, njegovim daljnjim mjerama i tako velikoj prisutnosti na deviznom tržištu kao prethodnih tjedana. HNB vjerojatno neće dopustiti pretjerano slabljenje kune prema euru zbog inflacijskih pritisaka. Švicarskom franku gode aktualni problemi europskog financijskog tržišta, jer franak opet potvrđuje tradicionalni epitet 'sigurnog utočišta'. Zato se na prijelazu godine može očekivati njegovo daljnje jačanje, ali znatno blaže nego u protekla tri mjeseca, procjenjuje Smiljanić.

Alen Kovač, analitičar Erste&Steiermärkische banke kaže kako su tečajna kretanja dominantno pod utjecajem visoke potražnje za kunskom likvidnošću i visokim kamatama na Tržištu novca, što je dovelo do jačanja kune u rasponu od 7,15-7,20 za euro. Kuna će do kraja godine, kaže Kovač, još malo ojačati do 7,20-7,25 za euro, pri čemu očekuje i aktivnu ulogu HNB-a i sezonske pritiske.

Zdeslav Šantić, analitičar Raiffeisen banke misli kako će dolar i dalje jačati pa već potkraj godine očekuje kako će se trgovati i na razinama od 1,15 za euro (još je u srpnju taj odnos iznosio 1,60). Odnos eura i franka potkraj listopada zabilježio je najnižu razinu ispod 1,43 franka za euro. Razlozi su jačanja franka, među ostalim, i u zadržavanju pozitivnog gospodarskog rasta u Švicarskoj i očekivanju viših kamatnih stopa u odnosu na eurozonu. U većini zemalja srednje i istočne Europe, u kojima su domaće valute prošlih godina jačale, investitori su rasprodavali imovinu što je stvorilo obrnuti trend, deprecijacijske pritiske.

U Hrvatskoj je, pak, kuna rekordno jačala, uz znatno manju sezonsku volatilnost. Do kraja godine odnos kune i eura bit će na razini od 7,20 do 7,25 za euro, u prvoj polovici iduće godine pritisak na jačanje kune bit će ipak manji, zbog manjeg priljeva inozemnih ulaganja, manjih turističkih prihoda i manjeg zaduživanja u inozemstvu, procjenjuje Šantić. Gotovo jednake odnose procjenjuju i u Hypo banci. Odnos kune prema euru kretat će se do 7,25 kuna za euro. Kada je riječ o stanju u švicarskoj ekonomiji u Hypo očekuju usporavanje, posebno zato što rezanje kamata za 0,25 postotnih bodova neće biti dovoljno da likvidnost održi na potrebnoj razini.  (Gordana Gelenčer)