Jadran Kapital ulaže na kontinent

Domaće financijsko tržište dobiva novi segment razvoja: toliko puta traženi privatni sektor, koji ima kapital, moći će sudjelovati u razvojnim projektima u našoj zemlji, i to kroz nekretninski fond čije će dionice moći kupiti svi, a koji će ulagati mahom u razvojne projekte i to u pojedinim slučajevima kroz javno privatno partnerstvo

Četiri prva projekta odnose se na područje Zagreba, Samobora, Splita i Like jer stranci ne traže samo stambene objekte u blizini mora, tvrde u novom fondu

Piše: Lidija Kiseljak
[email protected]

                 Domaće financijsko tržište dobiva novi segment razvoja: toliko puta traženi privatni sektor, koji ima kapital, moći će sudjelovati u razvojnim projektima u našoj zemlji, i to kroz nekretninski fond čije će dionice moći kupiti svi, a koji će ulagati mahom u razvojne projekte i to u pojedinim slučajevima kroz javno privatno partnerstvo.

Jadran Kapital treći je nekretninski fond u državi, prvo društvo za upravljanje nekretninskim fondovima Jadran Investa, kao i prvi koji posluje prema novom zakonu. Jadran Kapital započeo je ovaj tjedan javnu ponudu dionica koja će trajati dva tjedna. Dionice Jadran Kapitala uvrstit će se u JDD kotaciju. Dionice će moći kupovati domaći i strani ulagači, fizičke i pravne osobe, a najmanji ulog je 100 kuna, na koji iznos i glasi jedna dionica. S obzirom na to da su predstavnici fonda već obavili njegovo predstavljanje u Engleskoj i Irskoj te da je tamo pokazan velik interes, gotovo se sa sigurnošću može tvrditi da će odande biti i velik broj ulagača, koji će preko Zagrebačke burze kupiti dionice fonda.

- Iako nam je želja da bude više domaćih ulagača, smatramo da će oni biti u manjini zbog novine takvih fondova u zemlji i nedovoljne visine novca koji se može uložiti - kaže predsjednik Uprave Jadran Investa Darije Vladimir Josić i dodaje:
- Cilj nam je javnom ponudom prikupiti 200 milijuna kuna. Očekivani prinos u prvoj godini je 12 posto. Dionice nekretninskih fondova ne mogu, kao kod nekih tvrtki, donijeti zaradu već u nekoliko mjeseci, pa se stoga preporučuje ulaganje na minimalno tri godine. Rizika ima u slučaju da se dogodi veći slom u regiji, ali na njega ne možemo utjecati i u tom bi slučaju trpilo cijelo financijsko tržište regije. Drugi je rizik vezan uz naš fond u slučaju krive procjene ulaganja u projetke. Zato smo se po tom pitanju osigurali na najbolji i najtransparentniji način.

Disperzirat ćemo ulaganja, odnosno ulagati u razne projekte u cijeloj Hrvatskoj, nekretnine ili zemljišta koja nisu opterećena sporovima ili hipotekom, koja su uredno uvedena u zemljišne knjige, na područjima koja imaju sređenu lokacijsku dozvolu itd. Također ćemo za svaki projekt uzeti mišljenja dvaju procjenitelja i revizora. Pažljivo ćemo birati i projektnu tvrtku, koja će morati pružiti desetogodišnje jamstvo. Fondu je omogućeno da 10 posto imovine ulaže u projekte u regiji, a već vodimo razgovore s predstavnicima susjednih zemalja, kojima je potrebno znanje i kapital. Planovi su ulaganje na području BiH, Srbije i Crne Gore. Četiri prva projekta koja su već dogovorena u našoj zemlji odnose se na području Zagreba, Samobora, Splita i Like.

Dva pak projekta kroz javno privatno partnerstvo provest će se na području Like i Splita. U Zagrebu ćemo graditi stambene objekte na području između Jaruna i Prečkog, a u Splitu stambeno-poslovni objekt s pratećim sportsko-rekreacijskim objektima. Gradnja obiteljskih kuća planira se u Samoboru, također s pratećim sportskim objektima, dok bismo u Lici, odnosno u Lovincu, novac uložili u gradnju eko sela, za u prvome redu turističku namjenu.

Za gradnju tih projekata postoji predugovor i gradnja će početi već u prvoj godini našeg rada. U Lovincu imamo i predugovor za javno privatno partnerstvo kroz koje bi s tamošnjim lokalnim vlastima uložili u gradnju golf terena i skijališta. Drugi projekt JPP-a je na području Splita, u Podstrani, gdje bismo zajednički s lokalnom vlašću gradili trgovački poslovno-administrativni centar. Nekretninski fondovi u inozemstvu imaju zapaženu ulogu u ulaganju kroz JPP te je zato to i kod nas prihvatljivo rješenje zbog nedostatka novca u lokalnim jedinicama - zaključuje Josić.

Možda je neobično što se fond nije orijentirao samo na Jadran, za koji postoji nepresušan interes. No, kao što tvrde u fondu, potražnja za strancima ne uključuje samo posjedovanje stambenog objekta u blizini mora. Zato je i odlučeno da se gradi u Lovincu, koji je udaljen tek oko pola sata od Zadra. Osim toga, sada će, primjerice, Engleze povoljnija avionska karta do nekih hrvatskih zrakoplovnih odredišta usmjeriti vikendom u Hrvatsku, a ne u London, kažu u Upravi Jadran Investa, u kojoj su i jedan Škot te Hrvat koji je godinama živio u Londonu, a koji su dobro upoznati sa željama stranaca.

Jadran Kapital će prema planu kroz godinu dana obaviti dokapitalizaciju, uvrstiti se u prvu kotaciju Zagrebačke burze, ali i dionice uvrstiti na AIM, tržište Londonske burze.