Jadranka Kosor: Srezat ću javnu potrošnju i nagrađivati sposobne

Premijerka tvrdi da Hrvatska neće propasti kao što se nerijetko sugerira po medijima, a najnoviju studiju Svjetske banke o Hrvatskoj smatra dobronamjernom i slaže se s konstatacijom da u Hrvatskoj treba više promicati kulturu rada.

- Studiju ću moći komentirati kada ona bude službeno prezentirana i kada s njom budem u cijelosti upoznata. No, na temelju osnovnih poruka Svjetske banke koje su prezentirane u medijima, mogu reći da se slažem s ocjenom da u Hrvatskoj moramo uložiti dodatne snage i više njegovati kulturu rada na svim razinama - rekla je Kosor u ekskluzivnom intervju za Jutarnji list. Kao veliki radoholičar i optimist dodaje kako je uvjerena da “Hrvatska ima jako dobre perspektive i, sasvim sigurno, neće propasti”, što se nerijetko sugerira, navodi se u članku koji potpisuje Marina Klepo.

Studija Svjetske banke pod nazivom “Izvješće o konvergenciji Hrvatske s EU: Ostvarivanje i održavanje viših stopa gospodarskog rasta” bit će službeno prezentirna u rujnu, a njezine su osnovne poruke da bi Hrvatska mogla znatno bolje iskoristiti radnu snagu, povećati stopu zaposlenosti i smanjiti ovisnost o naknadama te na naj način osigurati brži ekonomski razvoj i sustizanje razvijenih zemalja.

U cilju većeg promicanja rada premijerka kaže da će Vlada dati doprinos tako što će se ubuduće više cijeniti i valorizirati oni koji istinski rade. Premijerka upozorava i na slučaj brojnih poslodavaca koji se nerijetko žale kako ne mogu pronaći potrebnu radnu snagu.

- Često čujem za slučajeve da se za relativno pristojne i dobro plaćene poslove traži, primjerice, 100 radnika, a na natječaj se javi njih osam. Ali, daleko se više isplati raditi nego primati bilo kakav vid naknade. Upravo to je program ove vlade, da rad bude središnje mjesto i da veliku potporu osigura upravo gospodarstvu - kaže Jadranka Kosor.

Međutim, u proteklih šest godina otkad je na vlasti, upravo je HDZ-ova nastojala ugoditi brojnim socijalnim skupinama i, možda nenamjerno, dala je doprinos promicanju kulture ovisnosti o naknadama.

Kao bivša ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, premijerka na taj problem, razumljivo, gleda malo drugačije. Doplatak za djecu, pronatalitetni dodatak za treće ili četvrto dijete ili naknade za porodiljni dopust ona ne smatra socijalnom pomoći, već strateškom i političkom odlukom čiji je cilj poboljšati demografsku sliku Hrvatske. Na taj način, kaže, pomaže se i gospodarstvu jer će sva ta novorođena djeca za 20 godina biti na tržištu rada i imat će tko vraćati kredite i hraniti Hrvatsku. Određene promjene čekaju i braniteljsku populaciju.

- Došlo je vrijeme da radimo i na tome. Neke stvari moramo zaokružiti. Određene naznake onog što Vlada namjerava činiti bit će ugrađene u proračun za iduću godinu, a on će, tvrdi, pokazati odlučnost Vlade da “štedi gdje god može”. Za novi proračun bit će potreban i konsenzus socijalnih partnera. (Jutarnji.hr)