Jadranski pomorski servis spašava Mardešić

Namjeravali smo oživjeti zapošljavanje na Dugom otoku, no radne snage nema jer su se mnogi zbog stečaja Mardešića iselili, pa ćemo ljude stoga morati dovesti iz zadarskoga zaleđa, objašnjava vlasnik JPS-a Ante Maras

Piše: Željka Laslavić
[email protected]

Novi vlasnik Tvornice ribljih konzervi Mardešić iz mjesta Sali Jadranski pomorski servis spasio je od propadanja glasovitu hrvatsku tvornicu, osnovanu 1907., nekoć temelj gospodarstva na Dugom otoku. Ante Maras nakon ulaganja 10 milijuna kuna od Mardešića očekuje da stane na vlastite noge, da prestane biti servis drugim tvrtkama te oživi izvozni brand star 99 godina.

- Prije tri godine, kad smo izašli iz stečaja i bili u vlasništvu Ribarske sloge iz Kali, mnogo opreme više nije funkcioniralo, pa je proizvodnja bila vrlo upitna. Danas je ponovno na razini, a usredotočili smo se i na prodaju, no njome još nismo zadovoljni - objašnjava direktor Mardešića Igor Vidov. Tvornica danas mjesečno proizvodi otprilike 700 tisuća konzerviranih sardina u ulju, jednaku količinu ribe kao i lani, odnosno 80 vagona sardina i 70 vagona soljenih inćuna na godinu. Vidov želi prije svega povećati konkurentnost cijena i okrenuti se novim tržištima. Prije stečaja Mardešić je proizvodio 1,2 milijuna konzerviranih sardina na mjesec, no kao što kaže Vidov, imao je više od 300 zaposlenih, za razliku od danas, kad ih radi 60.

Okretanje tržištima Srednje Europe

- Za sada 96 posto naših izvoznih proizvoda odlazi u zemlje bivše Jugoslavije, u kojima postoji tradicija prehrane ribljim konzervama. To je najisplativije tržište, ali s velikom konkurencijom, pa ne možemo postići zadovoljavajuću cijenu. Želimo se okrenuti i novim tržištima - Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj... - najavljuje Vidov, dodajući da se želi pozicionirati i na domaćem tržištu, koje smatra vrlo izazovnim, ali za sada nije u mogućnosti poslovati s odgodom plaćanja od 60 dana.
Od 13 prijeratnih, u Hrvatskoj danas rade samo četiri tvornice sardina. Prije šest godina i Mardešić je pao u stečaj; Adria je iznajmljivala njihove pogone i putem Podravke prodavala dio svojih proizvoda, no s obzirom na to da se proizvodnja nije održavala, a nije bilo ni novih ulaganja, propao je taj pokušaj oživljavanja, nakon čega je došlo do dvogodišnje stanke.

Ribarska sloga iz Kali otkupila je Mardešić samo za soljenje inćuna, no s obzirom na to da zimi ta djelatnost staje, tvornica nije bila isplativa ni kao čisti servis za plasman ribe. Maras se pojavio u pravi čas s namjerom da tvornica postane subjekt koji će samostalno određivati cijene i odnose na tržištu. Sadašnjim bruto prihodom od 12 milijuna kuna Mardešić se uspijeva pokrivati, ali još ne zarađuje. Vidov bi, kaže, bio zadovoljan kad bi na hrvatsko tržište mogao plasirati otprilike 700 tisuća konzerviranih srdela, odnosno jednomjesečnu proizvodnju u Salima.

Libijci zainteresirani za tunogojilište

No, u marketingu i otvaranju novih kreditnih linija pomoći će im JPS, koji se u posao konzerviranja riba nije uključio samo iz Marasovih domoljubnih, već i iz poduzetničkih razloga. Najpoznatiji prijevoznik nafte duž obale i monokoncesionar za obavljanje lučkog tegljenja osim stabilizacije proizvodnje ribljih konzervi želi uz pomoć Mardešića ući u posao uzgajanja tune i turizam na zadarskom području.

- U vlasništvo Mardešića ušli smo na poziv Općine Sali i zadarske Gospodarske komore, koji su željeli nastavak proizvodnje ribljih konzervi. Preuzeli smo kreditne obveze, i podmirili dugove, pa je Mardešić danas u poziciji da stane na vlastite noge i namakne obrtna sredstva da bi vratio stari zaštićeni brand sardine Jadranski biser, što nije jednostavno postići. Namjeravali smo oživjeti zapošljavanje na Dugom otoku, no radne snage nema jer je zbog zaustavljanja proizvodnje došlo do iseljavanja, pa ćemo ljude morati dovesti iz zadarskoga zaleđa. Iako prerada ribe nije visokoprofitna djelatnost jer povrat kapitala iznosi između osam i deset posto, postoji niz drugih sadržaja kojima Mardešić i JPS mogu ostvariti suradnju - objašnjava Maras.

Za tunogojilište su, kaže Maras, zainteresirani partneri iz Libije, u kojoj se JPS bavi tegljenjem kaveza s tunama. Druga djelatnost kojoj bi se JPS mogao okrenuti kroz Mardešić jest turizam na Dugom otoku i Kornatima te gradnja marina u Salima.