Jagma za kvadratima šoping-centara širi se po cijeloj Hrvatskoj

Da bi se dostigao prosjek 25-eročlane Europske unije od 192 četvorna metra na 1.000 stanovnika, u Hrvatskoj bi se trebalo sagraditi još oko 360 tisuća kvadrata kvalitetnoga trgovačkog prostora.

Piše: Antonija Knežević
[email protected]

Unatoč visokoj koncentraciji šoping-centara u Zagrebu, Hrvatska prema broju trgovačkih kvadrata po stanovniku zaostaje za zemljama u regiji. U Hrvatskoj na 1.000 stanovnika dolazi oko 110 kvadrata trgovačkih centara, dok ih u Češkoj ima 250, u Poljskoj oko 150, a Sloveniji 140. Navedene brojke, tvrde stručnjaci, pokazuju da još ima prostora za gradnju novih šoping-centara. Naime, da bi se dostigao prosjek 25-člane Europske unije od 192 četvorna metra na 1.000 stanovnika, u Hrvatskoj bi se trebalo sagraditi još oko 360 tisuća kvadrata kvalitetnoga trgovačkog prostora.

Ulaznica za dalje

Iako su najveći gradovi obično najzanimljiviji investitorima, Tea Dujmović iz King Sturgea kaže da prostora za ulaganje ima i u manjim mjestima. Svi gradovi koji imaju između 20 i 30 tisuća stanovnika potencijalno su zanimljivi.
- Zbog malog broja trgovačkih kvadrata u Splitu, Rijeci, Zadru i Osijeku smatramo da bi svaki od njih mogao podnijeti otprilike dva nova trgovačka centra. Predviđa se da će u svakom gradu koji ima više od 20-30 tisuća stanovnika postojati minimalno jedan do tri mala trgovačka objekta od maksimalno 4.000 četvornih metara koji bi sadržavali jedan dobar prehrambeni 'anchor' te određenu ponudu odjeće, obuće, restorana i kafića - objasnila je Dujmović.
Da još uvijek ima potrebe za novim kvadratima potvrđuju i podaci o interesu zakupaca za najam prostora u trgovačkim centrima. Unatoč visokim cijenama, svi do sada sagrađeni mallovi dupkom su puni. Osim domaćih trgovaca, potražnju za zakupom generirali su i brojni strani lanci koji su se posljednjih godina pojavili u Hrvatskoj i koji otvaraju trgovine u svakom novootvorenom trgovačkom centru. Naime, nijedan strani investitor ne ulazi na novo tržište da bi otvorio samo jedan prodajni prostor. Svi planiraju širenje po cijeloj zemlji, a upravo su novi šoping-centri idealan način da brzo prošire svoju prodajnu mrežu.

Čeka se elektronika

Budući da New Yorker i Zara nisu jedine modne marke koje su na svojoj karti ekspanzije zacrtale Hrvatsku, odnosno da se očekuje dolazak cijelog niza novih brendova odjeće i obuće, stručnjaci zaključuju da interes za zakup još neko vrijeme neće jenjavati.

Osim modnih brendova, očekuje se dolazak i drugih trgovačkih lanaca. Naime, na tržišta u razvoju najprije dolaze trgovci robom široke potrošnje, potom trgovine ‘do it yourself’, a u posljednjoj fazi šire se trgovine namještaja te lanci specijalizirani za konzumnu elektroniku. U tu posljednju fazu počelo je ulaziti i hrvatsko tržište. Strani lanci robom široke potrošnje u Hrvatskoj su prisutni od 1999. godine, nešto kasnije pojavili su se Bauhaus, Baumax (prije dvije godine i Obi), a sada su na redu ‘namještajci’ te u konačnici maloprodajni lanci potrošačke elektronike.

Tako je nedavno švedska Ikea najavila otvorenje trgovina u Zagrebu i Splitu, a već sljedeće godine trebale bi se pojaviti i trgovine Jyska. Riječ je o danskom trgovcu namještajem, koji zahvaljujući mreži od 1.450 trgovina u 32 zemlje na godinu ostvaruje prihod od oko 1,9 milijardi eura. U Hrvatskoj planira u dvije godine otvoriti 20-ak prodajnih mjesta površine od oko 1.200 četvornih metara, a najjefikasniji način za takvo brzo širenje je zakup lokacija u velikim šoping-centrima. Maloprodajni formati poput ElectroWorlda ili Media Markta još nisu najavili svoj dolazak, ali sigurno će i trgovci tog tipa uskoro uključiti Hrvatsku u svoje planove. Preduvjet za njihov dolazak su retail parkovi.
Naime, jednako kao što postoje faze ulaska trgovaca na neko novo tržište, tako postoje i etape razvoja trgovačkih centara, a posljednja je gradnja retail parkova. Riječ je o tzv. samostalnim zgradama koje se grade po vrlo jednostavnoj tehničkoj specifikaciji. Ti se projekti svode na samostojeće zgrade koje se ili iznajmljuju jednom velikom trgovačkom lancu, primjerice Media Marktu, Fnacu, Kiki, ili se dijele na prostore od najmanje 350 četvornih metara. Jedan takav projekt trenutačno se realizira u Dugopolju pod nazivom Dalmatia Capitol Park, a svojevrsnim retail parkom može se smatrati i zagrebački Jankomir.

Profit ili smrt

Kad je riječ o broju kvadrata šoping-centara koje neki grad može ‘progutati’, uvijek treba imati na umu da je riječ o biznisu kao i svakom drugom te da vrijedi pravilo ‘bolji opstaje na tržištu’. - Najvažniji elementi uspješnosti trgovačkih centara su lokacija, tenant mix i veličina centra - objašnjava Dujmović, koja smatra da se ne mora nužno dogoditi da će novosagrađeni trgovački centar oteti kupce svom susjedu. Vjeruje da dva malla mogu čak i profitirati na tome što su blizu jedan drugome.

- Smatram da City Centar One i 3D mogu čak imati koristi od toga što su jedan do drugog na već etabliranoj retail lokaciji te će time i privući više kupaca. Time će se kreirati tzv. power centar lokacija, u kojoj će kupci naći sve na jednom mjestu, od šopinga i zabave do sporta - objasnila je Dujmović.

No, moguć je i drugačiji scenarij. Prevelika količina kvadrata trgovačkog prostora mogla bi izazvati kanibalizaciju, odnosno pojavu da jedan mall drugome ‘jede’ profit. I da u konačnici onaj lošiji mora staviti ključ u bravu. Ili se prenamijeniti.

U SAD-u, domovini šoping-centara, upravo se to događa zadnjih godina. Nakon što su prošli sve faze razvoja, postali sastavni dio američke kulture, glavna mjesta okupljanja na kojima se može klizati, plivati ili čak skakati bungee jump, hramovi potrošnje počeli su gubiti sjaj. I što je još važnije - zaradu. Osim prevelike izgrađenosti, za njihovu propast optuženi su trgovci poput Targeta i Searsa, koji su odlučili otići iz šoping-centara i sami sagraditi svoje centre. Drugi krivac, tvrde analitičari, rast je online kupnje.

Da nije riječ samo o izoliranim slučajevima već o trendu, pokazuju brojne internetske stranice posvećene ‘umirućim trgovačkim centrima’. Na jednoj od njih, deadmalls.com, navedena je lista od čak 300 trgovačkih centara koji su ugašeni. Procjene su da je takva sudbina zadesila čak njih 4.000.

Ipak, neki su uspjeli odoljeti tom trendu i prilagoditi se novim zahtjevima potrošača. ‘Centar bez krova’ novi je ‘must have’ kad je riječ o šoping-centara u SAD-u.