Jakovčević: Pad svjetskih burzi mogao bi zahvatiti i hrvatsko tržište kapitala

Moglo bi doći do još dublje financijske krize, što bi moglo izazvati recesiju u svijetu, a tada ni Hrvatska neće biti pošteđena, kaže Drago Jakovčević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagreb

Donedavno se činilo kako je financijska kriza u SAD-u pod kontrolom, no u utorak su se na Wall Streetu proširile glasine o mogućim daljnjim otpisivanjima dugova američkih banaka zbog gubitaka na tržištu hipotekarnih zajmova. Zbog toga su se ovih dana pod pritiskom našle i dionice europskih banaka. I to, unatoč zajedničkoj intervenciji najvećih središnjih banaka svijeta krajem prošle godine kako bi spriječile produbljivanje krize. "Doduše, najveće središnje banke svijeta intervenirale su kako bi poboljšale likvidnost na financijskom tržištu, no dubinski, strukturni problem će ostati i poslovne banke će se godinama oporavljati od gubitaka", upozorava Jakovčević, profesor na katedri za financije. Posljedice te krize su višedimenzionalne.

Sve su velike banke prisutne svugdje u svijetu, pa se kriza osjeća na svim velikim tržištima. Stoga i reagiraju najveće središnje banke svijeta kako bi spasile situaciju, pa daju poslovnim bankama gotovinu za slabije kolaterale. Druga je dimenzija, objašnjava Jakovčević, to što će mnoge goleme banke morati prevrednovati svoju imovinu i otpisivati kredite, a radi se o stotinama milijardi dolara. Stoga na burzama padaju cijene njihovih dionica, a kada pada povjerenje u banke, pada i povjerenje u cijeli financijski sektor. To, dakako, ima posljedice na cjelokupno gospodarstvo. "Ako bude recesije u svijetu i pad konjunkture kao prošle godine, doći će do duboke ekonomske krize", upozorava Jakovčević.Ta će kriza, dodaje, utjecati i na hrvatsko financijsko tržište jer je ono bankocentrično, pa imovina banaka čini više od 85 posto imovine svih financijskih institucija.

Nadalje, vodeće banke u Hrvatskoj su u inozemnom vlasništvu, pa ako njihovim matičnim bankama eventualno zbog gubitaka na svjetskom tržištu bude smanjen bonitet ili više ne budu davale toliko sredstava bankama kćerima, to će se osjetiti i u Hrvatskoj, kaže Jakovčević. Ističe, međutim, da domaćem financijskom tržištu ne prijeti kriza likvidnosti. "Međunarodne pričuve HNB-a su dosegnule više od 8 milijardi dolara, što predstavlja štit od destabilizacije tečaja. Nadalje, obvezna pričuva koju izdvajaju poslovne banke višestruko je veća od prosječnih europskih pričuva.

Kada bi se smanjila, bankovni sustav bio bi bogat likvidnošću, tako da za sada u nas nepostoji strah od krize likvidnosti kao u svijetu", kaže Jakovčević. No, kriza bi mogla zahvatiti tržište kapitala.
"Ako padaju najveće svjetske burze, past će i Crobex indeks na Zagrebačkoj burzi. Možda ne toliko kao na najvećim svjetskim burzama, ali sigurno neće rasti. Jer, tržište je globalizirano, povezano, pa neki događaj na jednom tržištu utječe i na druga", zaključuje Jakovčević, za Hinin financijski servis.