Japanski jen sve slabiji, kineski juan u usponu

Godina je za japansku valutu počela vrlo loše. Naime, jen je u siječnju zabilježio znatan gubitak koji ga je u jednom trenutku spustio na najnižu razinu u četiri godine u odnosu na američki dolar. Osim japanske valute sve veće glavobolje zapadnim vođama zadaje i kineski juan

Sve je to izazvalo posljedice i na širem političkom planu. Početkom veljače financijski vođe zemalja G7 izvršili su pritisak na Aziju radi povećanja valutne fleksibilnosti, no stručnjaci sumnjaju da će je Kina htjeti još povećati. Tržišni analitičari usredotočili su se stoga na kineski juan, koji je u razdoblju rasta, dok, sasvim suprotno, japanski jen sve više slabi.
Juan je prošle godine porastao 3,4 posto u odnosu na dolar, a ove je godine zabilježeno povećanje od dodatnih 0,7 posto. Analitičari smatraju da bi ove godine ta brojka mogla dosegnuti i sedam posto i ne mogu se složiti je li povećanje juana u izravnoj vezi s kineskim trgovinskim suficitom koji je samo prošle godine skočio 74 posto, na rekordnih 177,5 milijardi dolara.

Pomogao je i povećanju kineskih deviznih rezervi na nevjerojatnih 1,07 trilijuna dolara još otkako je Narodna banka Kine kupila dolare da bi zauzdala rast juana. Američki će podaci stoga najvjerojatnije pokazati da je trgovinski deficit s Kinom dosegnuo 230 milijardi dolara i da će se dalje povećavati ako juan nastavi rasti. Usporedbe radi, prije desetak godina deficit je bio 39,5 milijardi dolara.Takozvana leptirska opcija, koja objašnjava stvaranje dobiti ako devizni tečaj ostane uravnotežen tijekom sljedećeg mjeseca, najbolji je trenutačni stav koji bi ulagači trebali zauzeti jer G7 nije mogao poduzeti posebne mjere da bi zaustavio pad vrijednosti jena.

Ministri financija G7 prošli su vikend održali sastanak s kojega su, umjesto upozorenja japanskoj vladi, poslali apel tržišnim sudionicima da ponovno razmotre masovnu prodaju japanske valute. Čak se i takav pristup razvodnio kasnijom izjavom guvernera Europske središnje banke Tricheta o tome da se pritom ne misli samo na japansku valutu nego na bilo koju rizičnu trgovinu. Jen je prošli mjesec dotaknuo samo dno i rekordno niske omjere s obzirom na euro i dolar.

Europske zemlje tuže se na jen

Još je u travnju prošle godine na sastanku G7 zaključeno da je potrebna korekcija vrijednosti azijskih valuta da bi se izravnala trenutačna neravnoteža u svjetskoj trgovini i kretanju kapitala. Države koje posuđuju i troše kapital, poput  SAD-a, imaju golem deficit, dok ‘štediše’ poput Japana i Kine bilježe visok suficit. Nagle promjene vrijednosti tečajeva valuta postale su ove godine veliki problem investitorima. Američki je dolar u odnosu na euro od početka godine izgubio 10-ak posto, a kako je kineski juan bio podcijenjen, zbog čega je Kina bila u povlaštenu položaju pri trgovanju sa SAD-om, bilo je vrlo vjerojatno da Kineska narodna banka dopusti postupno jačanje juana.  Azijske se države zajedno mogu oduprijeti jačanju svojih valuta ili intervencijama na deviznom tržištu ili uz pomoć niskih kamatnih stopa.

Europske zemlje naveliko se  tuže na jen izražavajući bojazan da njegovo slabljenje na rekordno niske razine u odnosu na euru šteti njihovim gospodarstvima s obzirom na to da previše poskupljuje europske proizvode i usluge u usporedbi s japanskima.Japanski i američki dužnosnici uporno umanjuju značenje niskog tečaja. Takav stav Tokija i Washingtona potaknuo je mnoge analitičare na ispravan zaključak da jen neće biti izdvojen u službenom priopćenju sa sastanka G7 kao posebno važna tema. - Na tržištu je postignut konsenzus da se o jenu neće raspravljati čak i budu li Europljani ustrjali na tome -  konstatirao je Derek Halpenny iz BTM-UFJ-a.

Njegova se ocjena nadovezala na izjavu američkog ministra financija Henryja Paulsona da se vrijednost jena definira odnoom ponude i potražnje na tržištu, čime je Washington naznačio da ga ne smeta nizak tečaj japanske valute. Najnoviji podatak o iznenađujuće snažnom padu potrošnje u japanskim domaćinstvima u prosincu za čak 1,9 posto nadovezao se na niz nepovoljnih gospodarskih pokazatelja koji su tijekom siječnja potaknuli Japansku središnju banku da zadrži ključne kamatne stope na vrijedećoj razini od 0,25 posto. Japanska je središnja banka početkom veljače ipak  povećala stopu na 0,5 posto potkraj tog mjeseca. Riječ je o tek drugom podizanju kamatnih stopa u Japanu u proteklih šest i pol godina, koje se nadovezalo na prošlogodišnju odluku tamošnje središnje banke da okonča politiku gotovo besplatnih kredita.

Kaos zahvatio japansko gospodarstvo?

Kad je riječ o ostalim podacima iz Japana, ulaganja i dalje podupiru rast, a industrijska je proizvodnja u prosincu na mjesečnoj razini porasla 0,7 posto, osjetno nadmašivši očekivanja. - Čini se da u japanskom gospodarstvu vlada kaos pa se ulagači pitanju zašto se pojačana aktivnost, posebno u industriji, ne zrcali u rastu potrošnje. To začuđuje, a okruženje baš i ne potiče Japansku središnju banku na podizanje kamatnih stopa - zaključio je Chris Turner iz ING-a. O tečajevima azijskih valuta bilo je govora i na nedavnom Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu. Nouriel Roubini, bivši ekonomist Clintonove administracije koji sada predsjeda svojom privatnom konzultantskom tvrtkom, izjavio je kako bi opasnost od 'tri gladna medvjeda', misleći pritom na recesiju koja je zahvatila tržište nekretnina, na utjecaj Središnje banke na monetarnu kontrakciju i na smanjenje hipotekarnih kredita zbog njihove povećane rizičnosti mogle znatno srozati američku ekonomiju.

Toj procjeni suprotstavio se, također na slikovit način, potpredsjednik Američke međunarodne grupe i bivši čelnik Izraelske središnje banke Jacob Frenkel rekavši da su 'mnogim ružnim medvjedima narasli rogovi pa su postali bikovi'. Frenkel je tako Roubiniju odgovorio da su njegove pesimistične prognoze neutemeljene, dodavši kako Sjedinjene Države ubuduće očekuje snažan gospodarski rast. Stručnjaci su zaključili da Europu, koja je u posljednjih pet godina zabilježila osrednji gospodarski rast, 2007. očekuje solidna godina, dok će rastuća tržišta Kine i još nekih azijskih država predvoditi globalni rast od oko pet posto. Laura Tyson, profesorica s Berkeleyja, rekla je da se u svijetu već uspostavlja rebalans gospodarskog rasta, tako da svijet više nije ovisan o samo jednoj lokomotivi.

Profesorica Tyson je s Frenkelom podijelila optimistične prognoze za 2007. godinu osvrnuvši se na prošla loša predviđanja za 2006. koja se nisu ostvarila, misleći pritom na kolaps dolara, nagli rast japanskog jena, cijenu nafte od 100 dolara po barelu i protekcionizam, koji se nisu ostvarili. Posljednjih se godina trend na financijskim tržištima temelji na vrlo jednostavnomnačelu - kreditiranje skupih (profitabilnih) investicija uz pomoć jeftinih izvora financiranja. Tako se brojni investitori zapravo klade na nisku volatilnost, računajući da će pozitivan kamatni 'spread' odraditi ostalo (donijeti pristojan profit). Verzija te taktike prilagođena za devizno tržište na prvi se pogled doima poprilično jednostavnom  potencijalni ulagač treba samo odabrati 'low-yield' valutu koju će 'posuditi', te 'hi-yield' valutu koju namjerava kupiti.

Zbog iznimno niskih troškova japanski se jen nameće kao logično rješenje pri odabiru 'low-yield' valute jer ključna kamatna stopa trenutačno iznosi 0,25 posto, a to je ionako najviše u posljednjih nekoliko godina.Odabir druge strane 'crossa' donekle je kompliciraniji, ali samo zbog toga što je (bar u ovoj godini) na raspolaganju cijela paleta valuta koje imaju potporu relativno visokih kamatnih stopa, od valuta iz tzv. robnih zemalja (poput kanadskog ili australskog dolara), koje su doista profitirale snažnom globalnom potražnjom za sirovinama, preko funte i eura, ili u konačnici američkog dolara, u čijem slučaju ključne kamatne stope dosežu najvišu razinu od 2001. godine.
Pripremio: Andrija Kralj