Javne financije Grčke u dramatičnom stanju

Grčka je snažno upozorena da njeni napori da izbjegne situaciju u kojoj više neće moći ispuniti financijske obveze nisu dovoljni. Upozorenje dolazi sa tržišta i od rejting agencija.

Prema pisanju Financial Timesa agencija Fitch smanjila je rejting Grčke na bbb plus, a moguće smanjenje rejtinga najavili su i Standard & Poor kao i Moody's, čiji će ljudi dati ocjenu tijekom ovog tjedna. U ponedjeljak je grčki premijer Papandreu dodatno pojačao skepsu prema Grčkoj stavivši do znanja svojim europskim kolegama da iduće godine neće biti kratkoročnih radikalnih poteza kojima bi se javna potrošnja svela na realniju mjeru. Čak će plaće u javnom sektoru realno porasti, a mirovine se neće mijenjati, sve u skladu s predizbornim obećanjem njegove stranke.

Suočena s mogućnošću da jedna članica eurozone postane nesposobna servisirati financijske obveze, Komisija je prošlog mjeseca Grčkoj dala rok da do početka iduće godine dođe s planom stabilizacije svojih financija. Pod tim je podrazumijevala provedbu niza radikalnih i bolnih mjera, po uzoru na Irsku čija je vlada upravo najavila plan velike štednje u proračunu. Unatoč brojnim mjerama, od 90-postotnog oporezivanja bonusa za bankare do sprječavanja krijumčarenja ili spekulativne kupovine nekretnina, takav plan se ne vidi u najavljenom grčkom proračunu za 2010. godinu. Njime se predviđa snižavanje javnog deficita sa 12,5 na 9 posto BDP-a, ali iako ekonomski stručnjaci konstatiraju da je to kratkoročno moguće samo rezanjem javne potrošnje bez milosti odnosno za barem dvije trećine, vlada to planira postići reformama poreznog sustava, mirovinskog sustava i borbom protiv korupcije. Međutim, za ovakve reforme potrebo je najmanje tri godine, što znači da vlada još uvijek izbjegava velike doze bola i oslanja se na blaža sredstva. Među njima visoko na listi zadataka stoji suzbijanje porezne evazije, čemu obično pribjegavaju vlade u očaju, kaže FT.
 
Vlada se boji da bi radikalne mjere štednje ponovo potaknule nerede, jednake ili žešće od onih koji su prije godinu dana u Ateni odnijeli jednu ljudsku žrtvu i izazvali materijalnu štetu od 200 milijuna eura. Također, takvi potezi bi bili protivni svim predizbornim obećanjima i programima sadašnje stranke na vlasti koju su dočekale najproblematičnije javne financije u Uniji.

Stanje realnog sektora također doprinosi krizi, budući da su recesijom duboko pogođeni i turizam i pomorski prijevoz kao praktično dva jedina relevantna sektora grčkog gospodarstva. Također, kako nema polugu devalvacije i sa sadašnjim odnosom eura prema ostalim svjetskim valutama, Grčka velikom brzinom gubi konkurentnost na međunarodnom tržištu.  S druge strane, javna potrošnja u ovoj zemlji već je povijesno gotovo neobuzdana. Izdvajanje za mirovine u Grčkoj, na primjer, iznose 11,5 posto BDP, prema prosjeku zemalja OECD od 7,2 posto, a rast mirovina bio je viši od rasta inflacije u proteklih deset godina. Javnu je administraciju čak i sam premijer opisao kao utopljenu u korupciji, a porezna evazija je kronično stanje.

Grčki premijer je čak i najavio svojim europskim kolegama da neće pribjeći drastičnom rezanju plaća u javnom sektoru, te da će zaštiti zaposlene i umirovljenike: 'Kad bismo bili na rubu ponora, smanjili bi plaće za pola. Ali nismo i snažno se borimo da do njega ne dođemo', rekao je Papandreu. Ova izjava je možda umirila grčke umirovljenike ali ne i one koji očekuju brze i učinkovitije mjere za smanjenje deficita, a koje bi Grčkoj povratile bar dio izgubljenog kredibiliteta i poboljšalo joj položaj na financijskom tržištu. 
 
Iako je prije nekoliko dana Jean Claude Junckers, čelnik eurozone, otklonio mogućnost da Grčka bankrotira, Europska Komisija se nije ni izjasnila koliko je i da li je uopće spremna pomoći ovoj zemlji, ukoliko ova sama ne otkloni razloge zbog kojih su joj javne financije dospjele u tako dramatično stanje. Također prema spekulacijama iznijetim u FT-u, malo je vjerojatno da će eurozona Grčkoj dotrčati u pomoć, ne samo zbog dubine i složenosti njene krize već i zbog toga što se više boji moralnog hazarda koji bi ugrozio kredibilitet pakta o stabilnosti i razvoju, nego prelijevanja mogućeg bankrota Grčke.

Deutche Bank je izračunala da je javni dug na kraju prošle godine bio na razini 135 posto BDP-a, a ukupan vanjski dug – javnog i privatnog sektora –čak na 149,2 posto. U Europi samo Italija ima višu razinu javnog duga. Također, prema izračunu DB, u sljedećoj godini Grčka će se pokušati zadužiti za novih 31 milijardu eura i 16 milijardu eura za reprogram duga. Ako pomoć iz eurozone izostane, grčka vlada bi mogla se obratiti MMF-u radi refinanciranja duga.  (Davorka Zmijarević)