Javni dug i državna jamstva na 50 posto BDP-a

Ukupni prihodi državnog proračuna prošle su godine iznosili 110,6 milijardi kuna, a rashodi 122,9 milijardi kuna, odnosno ostvaren je deficit u ukupnom iznosu od 12,3 milijardi kuna, odnosno 3,7 posto BDP-a (korištena metodologija GFS 1986.), podaci su Ministarstva financija koje prenose analitičari Privredne banke Zagreb u najnovijim PBZ Tjednim analizama u kojima se osvrću i na podatke o javnom dugu.

Na razini konsolidirane središnje države deficit je iznosio 3,9 posto BDP-a, a na razini konsolidirane opće države 4,1 posto BDP-a, navodi Ivana Jović napominjući kako se u oba slučaja radi o deficitu na gotovinskom načelu, dakle bez podatka o promjeni razine dospjelih, a neplaćenih proračunskih obveza. Isto tako, dodaje, ni konsolidirana središnja niti opća država ne obuhvaćaju HAC i HBOR niti povrat duga umirovljenicima (oko 800 milijuna kuna u 2009. godini).

Promatrano na razini konsolidirane središnje države, kako bi se pokrio deficit od 3,9 posto BDP-a te dospjele obveze po domaćem i inozemnom javnom dugu, a koje su u 2009. iznosile nešto više od 10 milijardi kuna, odnosno 3,0 posto BDP-a, ukupno je financiranje tijekom prošle godine iznosilo 27,5 milijardi kuna odnosno 8,3 posto BDP-a (pri čemu je oko 4,5 milijarde kuna ili 1,4 posto BDP-a zadržano kao depozit države koji je korišten u siječnju/veljači 2010. za otplatu dospjelog duga).

"Ovako snažno zaduženje države preslikalo se i na statistiku javnog duga pa je tako dug središnje države krajem prošle godine dosegnuo razinu od 115,9 milijardi kuna, odnosno 17,6 milijardi kuna više nego godinu dana ranije te se udio javnog duga u BDP-u povećao s 28,7 posto na 34,8 posto. Pridodamo li javnom dugu i državna jamstva, udio u BDP-u povećava se na 49,8 posto", navode analitičari PBZ-a.

Napominju pritom kako sama spoznaja da izdana državna jamstva iznose 15 posto BDP-a "svakako unosi dozu nervoze u pogledu održivosti javnih financija znamo li da se dio tih jamstava odnosi na poduzeća u procesu privatizacije (brodogradilišta)". Kako raspoloživa fiskalna statistika završava s podacima za 2009. godinu, analitičari PBZ-a vezano za financijske aktivnosti države iznose i podatke o monetarnoj statistici koja raspolaže s podacima za veljaču ove godine. "Država je i u prva tri mjeseca nastavila s intenzivnim izdavanjem trezorskih zapisa te je ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa početkom travnja dosegao 23,48 milijardi kuna, odnosno 1,4 milijarde više nego krajem 2009. godine", navodi Jović.

U prva dva mjeseca ove godine središnja država je povećala svoje obveze prema domaćim bankama (po osnovi kredita) na 28,3 milijarde kuna, odnosno za 648 milijuna kuna u odnosu na kraj prošle godine."Država je najveći teret otplata ove godine imala upravo u prvom kvartalu u ukupnom iznosu od oko 16,5 milijardi kuna (670 milijuna eura inozemnog duga, oko 5 milijardi kuna trezorskih zapisa, 3 milijarde kuna domaćih obveznica i 500 milijuna eura sindiciranog deviznog kredita) plus oko 3,6 milijardi kuna koliko procjenjujemo da je iznosio proračunski deficit u prvom kvartalu.

Za financiranje tih obveza iskorišten je spomenuti depozit kod središnje banke (4 milijarde kuna), izdanje novih trezorskih zapisa (6,2 milijarde kuna tijekom prvog kvartala), dok je preostali dio obveza financiran izdavanjem domaćih obveznica u iznosu od 3,5 milijarde kuna i 350 milijuna eura, kreditom Svjetske banke (200 milijuna eura), odnosno novim zaduženjem kod domaćih banaka". (H)