Je li Hrvatsku zahvatila preuzimačka kriza?

U Hrvatskoj su u posljednje vrijeme mete preuzimanja sve češće male i srednje velike tvrtke. Razlog je nedostatak velikih kompanija koje bi bile kandidati za preuzimanje, ali i financijska kriza i očekivano usporavanje rasta BDP-a, što manje tvrtke teže preživljavaju

Naš glavni urednik zadovoljan je novim 133. brojem našeg poslovnog tjednika, što, drugim riječima znači, da je iznad prosjeka, čista petica. Preporuka je, dakle, obavezno pročitati.

O tržištu nekretnina, odnosno o tome zašto se nazire kraj trenda velikih profita od ulaganja u građevinsku djelatnost pišu Matilda Bačelić, Antonija Knežević i Ozren Štiglić u priči 'Tko je gradio, gradio...'

Ivica Grčar i Amir Kulenović pišu o crnom ponedjeljku na Zagrebačkoj burzi u tekstu 'Braniteljski fond: Sanader i Samodol nezakonito se upliću na tržište kapitala'. Naime, pretrpe li gubitak zbog toga što nisu na vrijeme prodali svoje udjele, branitelji će moći od Vlade zahtijevati naknadu štete. Jadranka Kosor ih je, kao potpredsjednica Vlade, nagovarala da 'nikako ne prodaju udjele'.

O tvrtkama angažiranim na poslovima vezanim za nuklearne elektrane piše Mislav Nekić. U proizvodnji dijelova za nuklearke, razvoj softvera, remont, konzalting i druge poslove uključeno je nekoliko desetaka hrvatskih tvrtki. Ulaganja su visoka, a zarada sve manja. Zašto je tako otkrijte u priči 'Za domaće 'nuklearce' jedino u Hrvatskoj nema posla'.

Zanimljiv intervju sa Ivicom Ostojićem, Ciscovim računalnim forenzičarom pod naslovom 'Burza je sljedeća meta novih cyber-kriminalaca' zasigurno ćete pročitati u jednom dahu i zapitati se koristiti mobitel ili ne? Ako se ne vodi računa o sigurnosti infrastrukture nije nemoguće upasti kod brokera, ući u njihovu bazu, uzeti korisničke račune, username, pasword i PIN te potom trgovati u ime kompromitiranih korisnika.

Tema tjedna ponovo je nastala iz pera Hrvoja Mateljića, a bavi se preuzimanjima. Naime, u Hrvatskoj su u posljednje vrijeme mete preuzimanja sve češće male i srednje velike tvrtke. Razlog je nedostatak velikih kompanija koje bi bile kandidati za preuzimanje, ali i financijska kriza i očekivano usporavanje rasta BDP-a, što manje tvrtke teže preživljavaju. Manje kompanije, da bi preživjele sve veću konkurenciju, moraju napraviti iskorak na regionalna tržišta. Lider donosi listu akvizicija sastavljenu na temelju javno objavljenih podataka u razdoblju od sredine travnja 2007. do polovice travnja ove godine.

O Badelu 1862 i o ulasku KD Investmentsa u vlasničku strukturu, još bez vidljivih posljedica, piše Matilda Bačelić u tekstu 'Promjene na tržištu brže od promjena u kompaniji'.
Edis Felić piše o vrijednosti hrvatskog tržišta gljiva i otkriva tko su glavni dobavljači šampinjona i bukovača na domaćem tržištu i dakako u čemu je tajna njihova uspjeha.
Tomislav Birtić u svojem Dnevniku malog ulagača piše o tome kako će ulaskom u EU Hrvatska osloboditi 25 milijardi kuna. Tko će imati koristi od toga?

U Poslovnim znanjima priča Tatjane Vukić  'Kad Steve Jobs oboli, tresu se burze' govori o porastu menadžerskih bolesti. Pritisak u prsima, stezanje i gušenje bili su simptomi zbog kojih je jedan tridesetogodišnji, vrlo uspješan menadžer, prekinuo posao na šest mjeseci, kaže dr. Mladen Jukić, glavni ravnatelj Poliklinike Sunce. Sve je više i mlađih menadžera koje pogađa sindrom izgaranja na poslu. Jeste li i vi možda u toj skupini?

Feljton koji se preporuča za jutarnju uredsku kavicu predstavlja Johna Thaina, 'čudotvorca' koji nakon Njujorške burze spašava Merrill Lynch. Vrtlog na tržištu hipotekarnih kredita prisilio je tu veliku brokersku tvrtku na otpis 'težak' 22 milijarde dolara, a igranje na nesigurna jamstva prouzročilo je završetak prošle godine s osam milijardi dolara neto gubitka. Danas je u igri još 90-ak milijardi dolara riskantnih zajmova i derivacija, ali Merrill će po svoj prilici opstati. (G.J.)

Novi Lider svojim čitateljima poklanja dva posebna priloga 'Autotrend' i 'Zagrebački velesajam'