Jedino i dalje odgođene odredbe o prekograničnim spajanjima

Za mjesec dana tvrtke će se, među ostalim, morati odlučiti hoće li imati dvojnu upravu, nadzorni odbor i poslovodstvo, ili pak jedinstven upravni odbor, odnosno board direktora

Piše: Ivica Grčar
[email protected]

tx: Od 1. travnja 2008. počinju se primjenjivati izmjene Zakona o trgovačkim društvima usvojene još u listopadu prošle godine. Jedini izuzetak je i nadalje odgođena primjena odredbi o prekograničnim spajanjima i pripajanjima. Primjena tih odredbi odgođena je do dana priključenja Hrvatske Europskoj uniji, jer tim se odredbama omogućuje poduzetnicima iz EU obavljanja jednokratnih i povremenih poslova u Hrvatskoj bez osnivanja podružnica i, obratno, poduzetnicima iz Hrvatske u zemljama EU.

Najviše pozornosti poslovne javnosti među izmjenama Zakona o trgovačkim društvima koje će se primjenjivati od 1. travnja 2008. privukla je mogućnost izbora modela upravljanja propisana najnovijim izmjenama Zakona o trgovačkim društvima. Svojim statutima društva nakon 1. travnja mogu sama odrediti hoće li imati dvojnu upravu, nadzorni odbor i poslovodstvo, ili pak jedinstven upravni odbor, odnosno board direktora. Ukidanjem obveznosti nadzornih odbora svim dioničkim društvima omogućeno je da se na legalan (ili, točnije, elegantan) način riješe nadzornih odbora i onih koje se u te odbore dosad moralo imenovati radi 'reprezentativnih', a ne poslovodnih razloga. Članovi boarda, doduše, mogu biti i izvanjski suradnici, odnosno ne moraju biti zaposlenici dioničkoga društva. Razumljivo, u board mogu biti imenovani i ministri, ali samo kao predsjednici ili njegovi članovi, jer bi bilo neobično da ministri budu članovi boarda kao izvršni direktori.

Financijski i dalje podaci skriveni javnosti

Usvojenim izmjenama Zakona o trgovačkim društvima naoko su s pravnim stečevinama EU usklađene i obveze trgovačkih društava da objavljuju godišnje izvještaje o stanju društva i obvezno ih polažu u sudski registar. Podvala je organizirana na način da su odredbe o vođenju knjiga i sastavljanju izvještaja o rezultatima poslovanja u zemljama EU sastavnice zakonâ o trgovačkom društvima, a u Hrvatskoj su te odredbe uvrštene u posebni Zakon o računovodstvu. A posebnim hrvatskim Zakonom o računovodstvu u članku 20. propisana je obveza da se izvješća o poslovanju umjesto u sudski registar moraju dostavljati u Finin registar godišnjih financijskih izvješća radi javne objave. No, člankom 24. istog Zakona o računovodstvu propisano je da se izvješća o poslovanju iz Fininog registra 'ne smiju ustupati trećim osobama, dalje distribuirati ili objavljivati'. To znači da unatoč odredbama sadržanim u najnovijim izmjenama Zakona o trgovačkim društvima poduzetnici kojima je stalo da za rezultate njihova poslovanja poslovna javnost ne dozna mogu i dalje 'muljati' i skrivati se na osnovi odredbi Zakona o računovodstvu (NN 109/07.).

Sprječavanje malverzacija

Najnovijim izmjenama uvrštene su u Zakon o trgovačkim društvima i odredbe usklađene s međunarodnim propisima za sprječavanje zloporaba u gospodarskom poslovanju, osobito glede sprječavanja pranja novca i malverzacija vrijednosnim papirima. Zbog toga su ukinuti vrijednosni papiri (dionice) koje umjesto na ime glase na donositelja, tako da su nakon 1. travnja 2008. dionice na donositelja ništavne. Prema logici onih koji dokazuju da u hrvatskom financijskom i gospodarskom sustavu stanje i nije tako loše kao što se u dijelu medija zlonamjerno prikazuje jer, primjerice nema mnogo sudski dokazanih malverzacija vrijednosnim papirima, u Hrvatskoj zapravo i nije trebalo donositi ove odredbe. No eto, usvojene su s obzirom da je na tome uporno inzistirala međunarodne zajednice.

Manja prava manjinskih dioničara

Dosad je sudska tužba radi utvrđivanja ništavosti odluke glavne skupštine rezultirala automatskim (privremenim) zaustavljanjem upisa sporne odluke u registar, a time i stopiranjem njezine provedbe. To je nerijetko dovodilo do blokade dioničkoga društva. U praksi se pokazalo da nadglasani (manjinski) dioničari pribjegavaju sudskim tužbama osporavanja odluke glavne skupštine radi 'kupnje vremena' i u situacijama kada tužba nema previše izgleda. Kako bi se onemogućila blokada dioničkih društava, tužbama za poništenje odluka glavne skupštine, u izmjenama Zakona o trgovačkim društvima predloženo je da sud (većinskim dioničarima) može dopustiti upis u registar odluke unatoč tužbi radi utvrđivanja njezine ništavosti. Takvu bi odluku sud mogao donijeti, prema predloženim izmjenama, kad tužba nije dopuštena, ili je očigledno neosnovana, ili se pokaže potrebnim da odluka glavne skupštine odmah djeluje kako bi se uklonila ozbiljna šteta.

Činjenice na osnovi kojih sud unatoč tužbi može dopustiti upis u registar moraju se učiniti samo vjerojatnima, a ne moraju se u sudskom postupku i dokazati. Doda li se tim 'novostima' još i izvlašćivanje manjinskih dioničara od većinskog na osnovi odluke Ustavnoga suda (tzv. squiz out) očito je trend poboljšavanja efikasnosti rada dioničkih društava 'jednosmjeran', smanjivanjem prava manjinskih i razmjernim povećavanjem prava većinskih dioničara.

Rezerve društava kapitala

Predloženim izmjenama Zakona o trgovačkim društvima bolje se preciziraju odredbe o rezervama društava kapitala koje dosad nisu bile određene Zakonom o računovodstvu (dosadašnjeg kapitalnog dobitka kod dioničkoga društva i društava s ograničenom odgovornošću). Zanimljivo je da se u obrazloženju teksta prijedloga izmjena Zakona o trgovačkim društvima posebnom napomenom ispričavalo zbog toga što nema svih potrebnih odredbi u predloženom zakonskom tekstu: 'Kako Hrvatska ima posebni Zakon o računovodstvu, ovim zakonom nisu u hrvatski pravni sustav unesene odredbe propisa EU kojima se uređuje materija računovodstva, osim onoga što je na tom području Drugom direktivom o kapitalu koja se odnosi na dioničko društvo i na pravni režim rezervi u društvima kapitala'.

Nadalje, preciznije je određeno utvrđivanje obveze pričuva za vlastite dionice ili poslovnih udjela pri stjecanju, odnosno načini smanjenja ili ukidanja vlastitih dionica ili poslovnih udjela. No, znatno su proširene mogućnosti i razlozi stjecanja vlastitih dionica. Umjesto dosadašnjega jedinstvenoga matičnoga broja tvrtke nakon 1. travnja 2008. počinje primjena poreznog broja kao identifikatora tvrtki. Porezni broj za fizičke osobe umjesto dosadašnjega matičnoga broja građana zakonski se morao početi primjenjivati od 1. siječnja 2008. godine.
I, naposljetku, predloženim izmjenama Zakona o trgovačkim društvima ispravlja se niz redakcijskih pogrešaka do kojih je u Zakonu o trgovačkim društvima došlo dosadašnjim izmjenama (zbog odluke Ustavnog suda 1999. i opsežnijih izmjena iz 2003. godine).