Jednaka je kazna za one koji neisplatom plaća ugroze jednog ili 10.000 radnika

Unatoč mnogim primjedbama poslodavaca neisplata plaća kao kazneno djelo nedavno se našla u Konačnom prijedlogu kaznenog zakona. Odredba je i dalje besmislena jer će se teško odrediti očita namjera neisplaćivanja plaća. Najviše će zbog nje stradati obrtnici i mali poduzetnici.

Unatoč mnogim primjedbama i nezadovoljnim poslodavcima neisplata plaća dobila je mjesto u čl. 132. Konačnoga prijedloga kaznenog zakona kao posebno kazneno djelo. Istina, ta će odredba, kao, uostalom, cijeli novi kazneni zakon, stupiti na snagu tek 1. siječnja 2013. Nekoliko posljednjih mjeseci govori se o ‘novome’ kaznenom djelu iako to uopće nije točno. Točno je, naime, da i Kazneni zakon koji je već godinama na snazi sadrži čl. 114. koji nosi naslov ‘Povreda prava na rad i drugih prava iz rada’, i to kazneno djelo ima propisanu kaznu zatvora do tri godine.
U sudskoj praksi vrlo je jasno zauzeto stajalište prema kojemu slučajevi kao što je stečaj ili općenito insolventnost tvrtke znače da zaposlenicima nije uskraćeno pravo iz rada i na rad. I kad se plaća ne isplaćuje, u tim slučajevima nema kaznenog djela zbog neisplate, što, naravno, ne znači da nije bilo drugoga kaznenog djela zbog kojega se možda dogodio stečaj. Ako je točno da se u brojnim slučajevima u kojima je svima jasno da su radnicima uskraćena prava na rad i prava iz rada, kao na primjeru Đakovštine, nije pokrenuo kazneni postupak, onda to nije pitanje ni za poslodavce ni hrvatskog zakonodavca, nego za one koji podnose kaznene prijave i one koji o njima odlučuju.
Više pročitajte u rubrici savjetnik koju ovaj tjedan potpisuje prof. dr. sc. Hrvoje Kačer.