Jerolimov demantirao sam sebe zbog Liderova izvještaja

Demantirajući sam sebe Jerolimov je pročitao dio svojeg redizajniranog programa u kojem zaista stoji kako Sveučilište treba pravno integrirati te da bi svaka podjela bila loša

piše: Dragana Radusinović
[email protected]

            Kandidat za rektora zagrebačkog Sveučilišta prof.dr.sc. Vjekoslav Jerolimov, na drugom se sučeljavanju kandidata osvrnuo na Liderov izvještaj s prvog sučeljavanja ustvrdivši kako nikada nije rekao da bi se Sveučilište moglo podijeliti na četiri do pet manjih kako bi se izabralo više rektora i na taj način pojačao utjecaj Zagreba pri Rektorskom zboru, tijelu čiji su članovi šest rektora hrvatskih Sveučilišta. Zagrebačko bi Sveučilište, kako je rekao Jerolimov u takvom slučaju na okupu držao `rektor maksimus`. Demantirajući sam sebe Jerolimov je pročitao dio svojeg redizajniranog programa u kojem zaista stoji kako Sveučilište treba pravno integrirati te da bi svaka podjela bila loša.

U daljnjem izlaganju Jerolimov je sada priznajući da je spomenuo podjele i rektora maksimusa obrazložio da je to rekao samo «u slobodnoj raspravi» odgovarajući na pitanje : `Na koji način mislite ojačati položaj Zagrebačkog Sveučilišta pri Rektorskom zboru?» Uvaženi je profesor ustvrdio kako je njegova izjava izvučena iz konteksta te da je novinarka krivo shvatila. Sučeljavanje je službeno snimljeno i sve moguće nesporazume lako je otkloniti preslušavanjem snimke. Ipak, moramo primjetiti i to da je shvatiti službeno sučeljavanje kandidata na kojem oni iznose svoje stavove i brane ih kao «slobodu raspravu» vrlo neozbiljno.

Drugo sučeljavanje, ovaj put pred članovima Vijeća biomedicinskog, biotehničkog i prirodoslovno matematičkog područja također nije prošlo bez obračuna dekana Ivana Lovrinovića i donedavnog prorektora Sveučilišta za znanost i razvoj Sveučilišta Alekse Bjeliša. Dekan Lovrinović je rekao kako je Sveučilište tigar od papira i ako se ozbiljno ne pristupi rješavanju pitanja financiranja moguća je podjela Sveučilišta u Zagrebu. Bjeliš se osvrnuo na Studiju o financiranju sveučilišta koju je izradio tim pod Lovrinovićevim vodstvom naglasivši kako se u njoj nalaze elementi opasni za Sveučilište i kako je nedopustivo da se studente prikazuje kao centralno mjesto troška na znanstveno – istraživačkom Sveučilištu, a da se istivremeno ni jednom riječju ne spominje financiranje istraživačkog rada.  

Lovrinović mu je zastupajući stav da Sveučilište ne može opstati očekujući da će ga i dalje u ovoj mjeri financirati država, odgovorio: «Nedovoljno poznajete financiranje pa je ono za vas opasno. U vašem je govoru previše birokratizma, dali ste ostavku na mjesto v.d. prorektora što je ispalo licemjerno, kad ste vi dio vertikale Jeren – Mencer.» Ova je opaska dekana Ekonomije, iako je u biti samo glasno izrekao već odavno poznatu priču, usplahirila publiku, a Lovrinovića su zamolili da raspravu zadrži na akademskoj razini.

Dan ranije upravo nam se bivši rektor Branko Jeren požalio kako je njegovo propitivanje među biračkim tjelom pokazalo da velika većina, čak 80 posto birača uopće nisu pročitali programe kandidata za rektora, te da većina glasa na osnovu poznavanja rada kandidata tijekom godina. O kakvoj je to onda akademskoj razini riječ, kada članovi biračkog tijela, profesori i asistenti koji primaju plaću da bi istraživali, čitali, predavali i pisali znanstvene radove nisu sposobni ili nisu zainteresirani da pročitaju tri programa rada od prosječno 15 stranica? Drugo je sučeljavanje potvrdilo da Bjeliš i Lovrinović zastupaju dva potpuno oprečna stava prema budućnosti zagrebačkog Sveučilišta, a bitka tih različitih stajališta neće stati nakon izbora za rektora, već će bez obzira tko bio izabran postati samo oštrija i glasnija.