Još jedna domaća banka prelazi u strane ruke

Kako su se prijašnje najave da još jedna manja hrvatska banka, Banka kovanica, odlazi u strane ruke, ovih dana i obistinile, sada se gotovo na prste jedne ruke mogu nabrojiti (i) one koje su još ostale u domaćem  vlasništvu

    Podsjetimo, Savjet HNB-a je na svojoj ovih dana održanoj prvoj ovogodišnjoj sjednici dao čak dvije suglasnosti: austrijskoj BKS banci za stjecanje više od 75 posto udjela u temeljnom kapitalu Kvarner banke d.d. Rijeka i Cassa di Risparmio della Repubblica di San Marino za stjecanje više od 75 posto udjela u temeljnom kapitalu Banke kovanica d.d. Varaždin. No i prije dobivenih suglasnosti procurilo je ponešto o planovima budućih većinskih vlasnika tih dviju banaka.

Naime, iz Odjela za odnose s javnošću austrijskog BKS-a najavilo se je još prije dva mjeseca da BKS već (tada) posjeduje 96 posto dionica Kvarner banke. Kad je, pak riječ o planovima u regiji, posebno na hrvatskom tržištu, u BKS-u komentiraju da je Kvarner banka već počela pripreme na otvaranje podružnice u Zagrebu, neizravno potvrdivši da su zainteresirani (i) za širenje poslovne mreže u zemlji. Kad je riječ o Banki kovanica, svojedobno se spominjalo da će 'jedna manja državna banka iz San Marina (samo) dokapitalizirati tu banku'.

Prema riječima predsjednice Uprave Banke kovanica Lidije Hočurščak (izrečenih , podsjetimo, još prije tri i pol mjeseca), potreba za dokapitalizacijom nametnula se nakon što je Hrvatska narodna banka donijela odluku o valutno induciranom kreditnom riziku, kojim je došlo do promjena u načinu izračunavanja adekvatnosti kapitala. 'Banka  kovanica planira zadržati stopu rasta od 30 posto na godinu i ući među prvih 15 banaka u Hrvatskoj, za što joj nedostaju investicijsko i privatno bankarstvo te jeftiniji izvori. Da bi se otvorio prostor za nove usluge, odlučili smo podijeliti vlasništvo sa strateškim partnerom.

Planiranom dokapitalizacijom do 2010. namjeravamo imati 50 poslovnica (sada ih je 19), 250 zaposlenih (sada ih je 115) i dosegnuti aktivu od tri milijarde kuna', rekla je tada Lidija Hočurščak. Iz današnjega kuta gledanja, pak, ostaje poprilično nejasno preuzima li tu banku strana manja državna banka iz San Marina ili je riječ o nekakvom drugačijem, u međuvremenu skrojenom aranžmanu. 

Drugim riječima, već se danas može govoriti da je gotovo 96 posto bankarske (hrvatske) aktive u stranim rukama, odnosno, od 34 banke, koje su danas još  aktivne na financijskom tržištu, ostalo ih je samo pet-šest (među kojima su najveće HPB i Croatia banka) koje su još u domaćem vlasništvu.
Na pitanje jesmo li olako prepustili (i prepuštamo li) domaće banke strancima, poznavatelji prilika odgovaraju da se proces preuzimanja  nije mogao zaustaviti, ali se svakako mogao i trebao - usporiti.  (Nikola Prskalo)