Jurčić: Hitno nam treba 1000 megavata energetskih kapaciteta

Ekonomsko vijeće predsjednika Vlade i GSV-a na današnjoj je sjednici razmatralo Strategiju energetskog razvitka Hrvatske i pripremu ovogodišnje turističke sezone, priopćio je Vladin Ured za odnose s javnošću.

Vijeće naglašava da Strategija energetskog razvitka mora omogućiti sigurnost opskrbe energijom i konkurentnost nacionalne ekonomije uz poštivanje standarda zaštite okoliša.Hrvatska uz izbor strateških, baznih energetskih projekata ima brojne prednosti i prilike za znatno povećanje korištenja dopunskih, odnosno obnovljivih izvora energije, kaže se u priopćenju.Izuzetno je važno razvijati u društvu svijest o nužnosti mjera za racionalizaciju potrošnje i različite vrste štednje energije.Vijeće smatra da su uz tehničko-tehnološke aspekte Energetske strategije osobito značajni ekonomski učinci budućih neophodnih ulaganja.

U novim investicijama u energetskom sektoru otvara se značajan prostor za sudjelovanje hrvatske industrije i otvaranje novih radnih mjesta. Također se otvaraju mogućnosti za angažman i uključivanje inozemnih partnera, kako na području novih tehnologije tako i kapitala, ističe se u priopćenju.Član Ekonomskog vijeća Ljubo Jurčić izjavio je nakon sjednice novinarima kako je problem što strategija cilja na 2020. i 2030. godinu za povećanje energetskih kapaciteta, a mi danas uvozimo 20 do 30 posto električne energije.Treba brže i energičnije raditi na izgradnji energetskih kapaciteta jer da bi se riješili uvozne ovisnosti trebali bi što prije izgraditi oko 1000 megavata kapaciteta, ističe Jurčić.

U nastavku sjednice Vijeće je primilo na znanje informaciju o provedbi aktivnosti na pripremi ovogodišnje turističke sezone s obzirom na trenutno stanje na emitivnim tržištima.Vijeće je predložilo da resorno Ministarstvo dodatno analizira utjecaj turističke sezone na državni proračun i druge relevantne makroekonomske pokazatelje.Polazeći od izuzetnog značaja te djelatnosti za ukupan gospodarski razvitak, Vijeće će po dovršetku izrade odgovarajućeg razvojnog dokumenta razmotriti koncepciju strateškog razvoja hrvatskog turizma, kaže se u priopćenju.

Jurčić pak upozorava da odnos između turističke potražnje, BDP-a i gospodarske aktivnosti ima multiplikativne efekte - kad gospodarstvo raste i turistička potražnja puno brže raste, ali kada gospodarstvo pada i turistička potražnja puno brže pada od gospodarstva.Budući da će Europa ove godine imati negativni rast od 2,5 posto, za očekivati je smanjenje emisije turista s tog tržišta, a nama strani turisti čine 90 posto turističke potražnje dok turizam donosi značajan devizni prihod. Jurčić je također prokomentirao jučerašnju izjavu ministra financija Ivana Šukera koji je odbacio SDP-ov paket antirecesijskih mjera, ustvrdivši da bi predložene mjere državu stajale dodatnih 15 milijardi kuna.

Ne znam otkud tih 15 milijardi, jer je predviđeno samo 80 do 150 milijuna kuna za pomoć nezaposlenima, a od toga bi imali veću društvenu korist nego proračunski trošak, dok za ostale mjere nisu potrebna nikakva sredstva, kaže Jurčić. Zadržavanje tečaja i kamata na sadašnjoj razini i borba protiv nelikvidnosti su kratkoročno najbitnije mjere jer su hrvatski građani, poduzeća i država visoko zaduženi, ako u tome ne uspijemo sve ostale mjere će biti nepotrebne, upozorio je Jurčić. (H)