Arhiva

Jurčić, Vidošević i Čačić predlažu po 10 mjera za izlazak iz krize

28. veljače 2009.

lider.media

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Nezadovoljni Vladinim antirecesijskim mjerama, trojica stručnjaka predlažu alternativne korake protiv recesije s konkretnim podacima i mjerama, objavio je današnji Novi list u svom prilogu Pogled.

'Kasne i nejasne,' tako bi se mogla sažeti reakcija oporbe na Vladin paket od deset antirecesijskih mjera. Glavna se oporbena kritika odnosi na činjenicu da Vlada reagira barem četiri mjeseca prekasno te da o ključnoj mjeri za uspostavljanje gospodarske i financijske stablnosti - rebalansu proračuna - nije još rekla baš ništa, osim da će ga uskoro predložiti. Odgovora na pitanje koliko će se proračuna srezati i na čija će leđa pasti najbolniji rezovi, iz Vlade zasada još nema iako je sasvim jasno, iz neslužbenih najava visokih dužnosnika, da će se ovaj put plaće državnih službenika definitivno naći na udaru, objavljeno je u tekstu u današnjem Novom Listu, što ga potpisuje Nataša Božić.

- Ovo što je Vlada predložila nije popis mjera, nego popis namjera u čiju provedbu, poučen iskustvom s ovom Vladom, najiskrenije sumnjam! U predloženom paketu nema niti jedne konkretne mjere, niti jednog konkretnog podatka, niti jednog roka u kojem će se nešto učiniti, pa tim više mislim da je ovo samo Vladin medijski spin, a ne ozbiljan antirecesijski potez - procjenjuje čelnik HNS-a Radimir Čačić.

- Ovo što je Vlada predložila nije popis mjera, nego popis namjera u čiju provedbu najiskrenije sumnjam! - procjenjuje čelnik HNS-a Radimir Čačić.

Novinarka Novog lista je tako od šefa narodnjaka zatražila da konkretizira deset poteza koje bi on povukao da je kojim slučajem trenutno u vrućoj Sanaderovoj fotelji. Isti popis od deset alternativnih mjera za izlazak iz krize dobila je i od glavnog SDP-ovog ekonomskog stručnjka Ljube Jurčića, te od šefa Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića kojega se, iako je član HDZ-a, počesto doživljava kao opoziciju ekonomskoj politici aktualne vlasti.

Mjere koje predlažu oporbenjaci i šef Komore u suštini su istovjetne Vladinima, svode se na hitno uravnoteženje proračunskih rashoda sa značajnim padom prihoda koji se strmoglavljuju zbog krize, te na pomoć najugroženijim granama gospodarstva - turizmu i tržištu nekretnina. Razlika je jedino u tome da Jurčiću i Čačiću njihova, ipak lagodna, oporbena pozicija dopušta da budu znatno otvoreniji kada je riječ o proračunskim rezovima koje treba učiniti, budući da ipak oni nisu ti u čijim je rukama sjekira koja će rezati plaće i privilegije, te obećane investicije, piše Božić.

Jurčić otvoreno poručuje kako treba sasvim srezati sve velike kapitalne projekte uključujući ne samo gradnju Pelješkog mosta, nego i daljnu izgradnju autocesta i tunela, dok Čačić također otvoreno poručuje da plaće u javnom sektoru treba zamrznuti, pa i smanjiti bude li potrebno.

Tako Jurčić otvoreno poručuje kako treba sasvim srezati sve velike kapitalne projekte uključujući ne samo gradnju Pelješkog mosta, nego i daljnu izgradnju autocesta i tunela, dok Čačić također otvoreno poručuje da plaće u javnom sektoru treba zamrznuti, pa i smanjiti bude li potrebno. Prema procjenama oporbenjaka rebalansom treba odrezati između 7 i 12 milijarda kuna na rashodovnoj strani proračuna i sva raspoloživa sredstva usmjeriti u očuvanje likvidnosti, te ciljane investicije u turizmu i proizvodnji.

Država mora preuzeti svoj dio odgovornosti za rastuću nelikvidnost i popraviti štetu u što bržem roku. U tom smislu Vladina mjera skraćivanja rokova plaćanja na 60 dana apsolutno je dobrodošla, no gdje su garancije da će se javne tvrtke i držaya pridržavati tog roka, pita se Čačić. Predlaže stoga da se uvede obveza izdavanja zadužnica za sve robe i usluge koje država i javna poduzeća nabave u iznosu većem od sto tisuća kuna. To bi dalo pravo vjerovnicima da po isteku tog roka naplate ono što im država duguje u poslovnoj banci s kojom posluje država.

Zaštitu domaćih proizvođača od uvoza predlažu sva tri sugovornika Novog lista i smatraju da Vlada treba što prije izaći ne samo s parolom, nego i jasnim tehničkim mjerama kojima će se spriječiti uvoz, prije svega, nekvalitetne strane hrane.

- To je bar jednostavno, treba propisati da u Hrvatsku ne može ući smrznuto meso starije od mjesec dana ili rajčica starija od tjedan dana - objašnjava Čačić

- To je bar jednostavno, treba propisati da u Hrvatsku ne može ući smrznuto meso starije od mjesec dana ili rajčica starija od tjedan dana - objašnjava Čačić, dok Jurčić ističe da je nužno predvidjeti 'precizan postotak i rok smanjenja uvoza', navodi Božić.

- Do 2010. godine morali bismo smanjiti barem 10 posto uvoza i zamijeniti ga kvalitetnijim i jeftinijim domaćim proizvodima, smatra Jurčić.

Vladine mjere vrlo su slične onome Što bi predložili oporbenjaci da su u poziciji vlasti i što su zazivali gospodarstvenici u mjerama koje je iznosila Hrvatska gospodarska komora. Svima je ustvari jasno što se mora napraviti, razlikuju se jedino u procjeni hoće li Vlada imati snage i sposobnosti provesti teške i nepopularne rezove.

- Čestitam Vladi na mjerama, to je ono Što smo svi priželjkivali, ali sad je na redu operacionalizacija. Rebalans koji će predložiti bit će prvi test i pokazatelj u kojem smjeru idemo, zaključuje Vidošević u današnjem Pogledu, prilogu Novog lista.

Alternativne antirecesijske mjere
1O mjera Radimira Čačića	1O mjera Nadana Vidoševića	10 mjera Ljube Jurčića
Srezati proračunske rashode za najmanje 10 posto, između 11 i 12 milijarda kuna Uvesti obvezu javnih tvrtki i države da daju zadužnice za svaki iznos nabave veći od 100.000 kuna, kako bi vjerovnici imali jamstvo da će nakon isteka roka od 60 dana moći naplatiti dugovanja U roku od 30 dana zakonom ili uredbom srezati opterećenje gospodarstva za četiri posto smanjenjem ili doprinosa ili drugih parafiskalnih nameta Za HBOR osigurati 400 milijuna eura više, ali kao dodataka na prošlogodišnji iznos od četiri milijarde Država treba preuzeti 20 posto jamstava za otplatu stanova za građane koji kupuju prvu nekretninu Postaviti takve uvjete za uvoz koji bi u roku 90 dana za 35 posto smanjili uvoz nekvalitetnih prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda Potpuno zamrznuti budžet za plaće i rast plaća u javnom sektoru ograničiti na razinu gospodarskog rasta, smanjiti broj zaposlenih Vlada se treba obvezati na reinvestiranje dividende u tvrtkama gdje je suvlasnik i isto zatražiti od strateških partnera Osigurati najmanje 500 milijuna za prekvalifikaciju i pomoć onima koji ostanu bez posla Snažno ulaganje u najvažnije destinacije na turizmu, poput Brijuna, Duilova, Kupara, Prevlake	Smanjiti rashodnu stranu proračuna za 10 posto te sredstva prebaciti u HBOR za potporu izvozu, investicijama i očuvanju zaposlenosti Smanjiti za posto rashodnu stranu proračuna lokalnih zajednica te sredstva prebaciti u razvojne agencije na lokalnoj razini Prekinuti zaduživanje države na domaćem tržištu; državu financirati zaduživanjem kod centralne banke Destimulirati iznošenje kapitala iz zemlje Vlada i HNB bi trebale s domaćim bankama dogovarati politiku i uvjete kreditiranja gospodarstava kao i reprogramiranje kredita poduzetnika Maksimalno smanjiti davanja koja opterećuju gospodarstvo sa stavke zaštite okoliša Država ne smije biti generator nelikvidnosti, treba ubrzati tijekove novca i osigurati naplatu potraživanja na rok ne duži od 90 dana Destimulirati uvoz uvođenjem ciljanih dopuštenih mjera (kontrola kvalitete, standardi, inspekcijske kontrole) Uvesti trošarine na proizvode koji nisu socijalno osjetljivi i sredstva direktno usmjeravati HBOR-u Zaustaviti velike kapitalne projekte.	Zbog pada proizvodnje od 2 posto prihodi će biti manji za 4,5 milijarde, a do dodatnog smanjenja doći će zbog pada uvoza i pada maloprodaje. Sve skupa: smanjenje oko sedam milijarda kuna s kojim se moraju uskladiti rashodi. Osigurati stabilnost tečaja, kamata i likvidnost. Zbog visoke zaduženosti građana, gospodarstva i države i zbog deviznih klauzula, svako povećanje tečaja ili kamata pogoršava svačiju ekonomsku situaciju. Očuvanje radnih mjesta, plaća, naknada za nezaposlene zbog recesije, olakšavanje otplate stambenih kredita Investicije svesti ispod domaće štednje i akumulacije jer se u protivnom i dalje direktno zadužujemo u inozemstvu. Obustaviti investicije u spomenike, neproduktivne i investicije s dugim rokom povrata, te one koje su značajno ovisne o uvozu Poticati investicije s kratkim rokovima povrata i za izvoz Rasteretiti gospodarstvo poreznih i neporeznih davanja Potpore davati prema procjenama o povećanju proizvodnje i izvoza. Bitno je povećanje proizvodnje, a ne samo nominalna potpora malim i srednjim poduzetnicima Najmanje 10 posto uvoza do kraja 2010. zamijeniti kvalitetnijim i jeftinijim domaćim proizvodima. Država mora osnovati profesionalne institucije za praćenje stanja, te predlaganje i provođenje antirecesijskih mjera.