Kako odlučiti što proizvoditi, a što nabavljati

Većina tvrtki zbog trenutačne krize mijenja tradicionalne strategije matičnih poslovanja kako bi opstale na tržištu i prilagodile se novim uvjetima. Za Hrvatsku je ovaj trend prilika za dodatni rast tvrtki koje u ovom procesu preuzimaju izdvojena poslovanja.

U NOVOM BROJU POSLOVNOG TJEDNIKA LIDER OTIĐITE KORAK DALJE I DOZNAJTE PUNO VIŠE O AKTUALNIM GOSPODARSKIM PROBLEMIMA

Privatne robne marke lani su ostvarile rast od visokih 18 posto. Njihov tržišni udjel u Hrvatskoj procjenjuje se na sedam posto, a u Europi zauzimaju gotovo četvrtinu tržišta, točnije 23 posto. Samo iz ove dvije rečenice jednostavno je donijeti zaključak da trgovačke robne marke u Hrvatskoj čeka dugi niz prosperitetnih godina te da se u njima krije velik potencijal za trgovce i proizvođače. U koje kategorije ući? No i jedne i druge muči pitanje u koje kategorije privatnih robnih marki trebaju ‘ući’, koje će proizvode potrošači željeti staviti u svoju košaricu?  Više iz pera Antonije Knežević u priči 'Privatne marke: Došle do 7% udjela na tržištu, a imaju potencijal od 20%'.

Prvo polugodište ove godine pokazuje dobar trend - deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom bio je za 24,9 posto manji nego u istom razdoblju lani. No kako to nije rezultat znatno povećanog izvoza, nego samo znatno smanjenog uvoza, a time i smanjenih poreznih prihoda, državni je proračun u gabuli. Što je to zamka dostrukog deficita otkriva nam Gordana Gelenčer.

Ekonomisti se još ne mogu dogovoriti je li kriza završila ili još nije ni počela. Onda nije ni čudno što se tvrtke ne mogu odlučiti kojim strateškim pravcem potražiti put izlaska iz krize. Iako neka tržišta pokazuju znakove oporavka, prisutan je strah od novoga kriznog vala, a u takvoj situaciji, smatraju u A. T. Kearneyju, tvrtke moraju razmišljati o promjeni poslovnog modela kako bi opstale na tržištu. Važna komponenta te promjene jest izdvajanje djelatnosti koje ne čine matično, ili osnovno, poslovanje tvrtke. Pri donošenju odluke o eventualnom izdvajanju nematičnog poslovanja kompanija mora dobro poznavati pravila kako se to čini i imati dobre razloge zašto se to čini. Ključan je, naravno, cilj, a on mora biti poboljšanje sveukupne strateške vrijednosti tvrtke. Drugim riječima, važno je imati vlastitu računicu, a glavni je cilj zadržati profit kod sebe. Više o novim poslovnim modelima u temi tjedna koju su napisali Matilda Bačelić i Edis Felić.

Rudolf Radiković, predsjednik Uprave Toplica Sveti Martin, bivši naftaš i svjetski putnik kojemu su trendovi u turizmu u malome prstu, u intervjuu sa strašću govori o svom golf&spa resortu smještenom na tri milijuna četvornih metara. Istinski je ljubitelj toplica u koje je počeo ulagati prije sedam godina i unatoč poslovanju s gubitkom u 2009. optimistično gleda na njihovu budućnost. Štoviše, priprema se na nove izazove i investicijske projekte. U tome ga ne ometa ni zanemarivanje kontinentalnog turizma te neumorna promidžba morskog turizma, pogotovo u ljetnim mjesecima.  

Poduzetnici su još prije mnogo godina počeli razmišljati poslovno i ponudili su nam različite načine na koje se možemo zaštititi od komaraca. Industrija repelenata i insekticida danas se mjeri u milijunima. Tako je, primjerice, prema nekim procjenama, hrvatsko tržište tim proizvodima ‘teško’ oko 75 milijuna kuna. Tu se ubrajaju gotovo svi proizvodi za kojima potrošač posegne na policama maloprodaja kako bi se zaštitio od napasnika. Više u priči Tatjane Brebrić 'Kad zakaže zaprašivanje, procvjeta prodaja repelenata i insekticida'.
 
Iznos pojedinačnog računa na osnovi kojeg se može ostvariti povrat PDV-a plaćenog u maloprodaji dobara povećan je od početka godine, a na povrat novca može računati i više osoba koje su ga kupile, a zatim izvezle. Uvjet je da u Hrvatskoj nemaju prebivalište ni uobičajeno boravište. Više u tekstu naše savjetnice mr. sc. Marija Zuber 'Račun veći od 740 kuna 'strancima' jamči povrat PDV-a za izvezeni proizvod'.                             

U Poslovnim znanjima otkrijte kakve su to korisne pogreške. Naime, dobra je vijest da pogreške, čak i one velike, ne moraju ostati trajno zabilježene u vašoj karijeri. Štoviše, mnoge od njih zapravo pridonose organizacijskom i osobnom učenju - one su presudan dio eksperimentiranja i preduvjet  za inovacije. Gafove možete lako pretvoriti u suho zlato, a ima ih zasigurno popriličan broj?

Nakon Droge Kolinske i Lesnine, Nova ljubljanka banka treća je velika slovenska kompanija koja bi u vrlo kratkom roku trebala dobiti strane vlasnike. Sklon prodaji strancima, slovenski premijer Borut Pahor mišljenja je da se nacionalni interes ne može mjeriti s interesima financijskih institucija. O valu preuzimanja koji hara 'deželom' piše Kristina Kardum.

Josef Ackermann, srčani bankar koji želi centre financijske moći zadržati u Europi glavni je lik ovotjednog feljtona. Prvi čovjek Deutsche Banka nije onako tih i samozatajan bankar kao što bi se moglo očekivati. ‘Bibliji  financijaša’, The Wall Street Journalu, Ackermann je nježno prišapnuo ono što oni najviše vole čuti. Tema su bili porezi na banke kao i načelno regulatorna oluja koja se u Americi i Europi stuštila na bankarsku industriju. (G. J.)