Kako se EU bori protiv lančane krize?

Ministri financija eurozone i zemalja članica EU-a u ponedjeljak i utorak imali su težak zadatak: nisu mogli ništa odlučiti, ali su nekako morali smiriti financijska tržišta i spriječiti širenje "grčkog virusa'', piše Deutsche Wele.

Borba protiv dužničke krize se nastavlja kao i nastojanja da se dužnička kriza u eurozoni ograniči. Nakon dvodnevnog sastanka ministri financija članica EU-a nisu otišli odlučujući korak naprijed. Povjerenik Olli Rehn je naglasio da se drugi pakt za spašavanje Grčke mora pripremiti što prije inače opasnost prijeti i ostalim državama.Nakon dvodnevnog sastanka ministara financija, duža otplata dugova i manje kamate vode se kao opcija i realna mogućnost, ali za sada je to uglavnom tek verbalna borba eurozone protiv infekcije od koje je sada ugrožena i Italija. Naime, velika je opasnost da se Italija zarazi s grčkim virusom. Ta opasnost još nije uklonjena, niti nakon najnovijeg sastanka u Bruxellesu. Točno je da se razmišlja o otkupu državnih obveznica onih zemalja koje su u velikim dugovima, te davanja mogućnosti zemljama da same otkupe dio svojih državnih obveznica i na koncu da se smanje kamate te produži otplatni rok kredita.

Borba protiv dužničke krize se nastavlja kao i nastojanja da se dužnička kriza u eurozoni ograniči. Nakon dvodnevnog sastanka ministri financija članica EU-a nisu otišli odlučujući korak naprijed. Povjerenik Olli Rehn je naglasio da se drugi pakt za spašavanje Grčke mora pripremiti što prije inače opasnost prijeti i ostalim državama.Nakon dvodnevnog sastanka ministara financija, duža otplata dugova i manje kamate vode se kao opcija i realna mogućnost, ali za sada je to uglavnom tek verbalna borba eurozone protiv infekcije od koje je sada ugrožena i Italija. Naime, velika je opasnost da se Italija zarazi s grčkim virusom. Ta opasnost još nije uklonjena, niti nakon najnovijeg sastanka u Bruxellesu. Točno je da se razmišlja o otkupu državnih obveznica onih zemalja koje su u velikim dugovima, te davanja mogućnosti zemljama da same otkupe dio svojih državnih obveznica i na koncu da se smanje kamate te produži otplatni rok kredita.

Schäubleov prijedlog
Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble ostaje pri svom prijedlogu da se grčke obveznice u određenom trenutku – dakle tijekom trajanja otplatnog roka – zamijene za nove obveznice koje će imati duži vremenski rok otplate. Govori se o produžetku roka za državne obveznice u rukama privatnih vjerovnika za sedam godina. Pri tome bi vjerovnici dobili dogovorene kamatne stope.Kako rejtinške agencije takav korak ne bi ocijenile kao platnu nespobnost Grčke, očekuje se od privatnih vjerovnika da sudjeluju na dobrovoljnoj bazi. Nejasno je na koji način Schäuble misli potaknuti vjerovnike da dobrovoljno sudjeluju u takvim rješenju.

Haircut
Ta opcija predviđa da grčka vlada proglasi sebe platno nesposobnom i dogovara sa svojim vjerovnicima odustajanja od zahtjeva (haircut). Za ulagače bi to moglo na kraju biti jako skupo. U državnim stečajima koje je ispitao MMF u vremenskom razdoblju između 1998.godine i 2005.godine, ulagači su morali otpisati izmeđi 13 posto (Urugvaj) i 73 posto (Argentina) svojih investicija. Grčka bi svoj dug od 340 milijarda eura na taj način odjednom mogla znatno smanjiti, ali bi s druge strane „prokockala“ svoju kreditnu sposobnost i kreditni rejting na financijskom tržištu i time zatvorila put do svježeg novca. Tada bi i druge države s velikim dugovima i problemima, kao što su Irska i Portugal, imale još više problema doći do novca na tržištu. Dodatni problem su vjerovnici u Grčkoj, a to su uglavnom banke čiji gubitak u milijardskim iznosima sam po sebi može izazvati novu financijsku krizu.

Eurobondovi
Iza ovog prijedloga krije se ideja da sve članice eurozone izdaju zajedničke obveznice i za njih zajednički jamče. Zbog manjeg rizika platne nesposobnosti automatski je i manji teret kamata za dužničke zemlje. Nejasno je međutim što bi to značilo za članice eurozone s visokim kreditnim rejtingom, na primjer za Njemačku. Pod određenim okolnostima Njemačka bi morala plaćati za svoje obveznice visoke kamate. Zagovornici sustava eurobondova argumentiraju da bi zbog visoke likvidnosti obveznica prosječna kamatna stopa za sve zemlje koje sudjeluju bila znatno niža. O ovom modelu i njegovim različitim varijantama se raspravlja. Osim potpunog prijelaza na eurobondove, tu je i prijedlog da se u eurobodove pretoče samo oni dugovi koji se nalaze u okviru mastriških kriterija.

Da ulagači polako gube povjerenje u Europsku uniju dokazuje i primjer najveće europske burze, one u Njemačkoj koja je izgubila na vrijednosti za više od dva posto, a jedna od njemačkih najvećih banaka Commerzbanka izgubila je čak osam posto vrijednosti svojih dionica.Činjenica je da financijski kolaps Italije Europska unija i eurozona ne bi preživjele, i točno je da je talijanski ministar Tremonti nešto prije kraja sastanka u utorak napustio Bruxelles i vratio se u Rim gdje želi, kako je rekao, ubrzati savjetovanja oko mjera štednje koje su prijeko potrebne Italiji. Namjere su da se nove mjere štednje u visini od 40 milijardi eura usvoje već u četvrtak.

Premda ona službeno nije bila na dnevnom redu drugog dana sastanka, ministri su naravno razgovarali i o Italiji, ali u završnom dokumentu Italija nije spomenuta. Italija se nalazi pod pritiskom, a ujedno se testira i europska solidarnost s Italijom te talijanske reakcije. Sve to budno prate rejtinške agencije. U Bruxellesu bi najradije rejtinške agencije držali na krakoj uzici, jer su upravo one sa svojim negativnim i lošim ocijenama dovele do velike nesigurnosti na tržištima, pa i oko Italije. Ukoliko rejtinške agencije okrenu kažiprst prema dolje, ministri strahuju da će krenuti prava lavina koju će biti teško zaustaviti, pa bi cijela Europa, a ne samo Italija mogla doživjeti vrlo vruće financijsko ljeto. Stoga je donošenje brze odluke sada ključno. (Deutsche Welle)