Kako spasiti domaću proizvodnju?

Tema tjedna bavi se protekcionizmom, jer je u zadnje vrijeme sve više načelnih zahtjeva za zaštitu domaće proizvodnje. Iako na temelju Zakona o trgovini Hrvatska ima mogućnosti aktivirati mjere za zaštitu domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza te dampinških cijena, nitko iz HGK ili HUP-a još nije zatražio aktiviranje tih odredbi.

Kada na kiosku uzmete u ruku novi Lider zasigurno će vas iznenaditi njegova težina. To je zato jer ima 208. stranica! Tri posebna priloga i redovni broj. Liderova novinarska radionica ponovo je pripremila puno toga vrijednog za pročitati.

Ušli smo u vrijeme korizme, u vrijeme činjenja dobrih djela, molitve i posta. Sva ta oblika pokore itekako su nam potrebna. Državi pogotovo. Ekonomski analitičari ostali su zatečeni idejom odricanja, no ipak se slažu da istječu posljednje minute za povlačenje nužnih kriznih poteza, a to dakako podrazumijeva i odricanje! Tko se čega treba odreći u krizi otkriva nam Gordana Gelenčer.

Tema tjedna bavi se protekcionizmom, jer je u zadnje vrijeme sve više načelnih zahtjeva za zaštitu domaće proizvodnje. Iako na temelju Zakona o trgovini Hrvatska ima mogućnosti aktivirati mjere za zaštitu domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza te dampinških cijena, nitko iz HGK ili HUP-a još nije zatražio aktiviranje tih odredbi. Nema niti jednog ekonomskog programa koji je u posljednje vrijeme predstavila bilo neka hrvatska politička stranka ili gospodarsko udruženje, a u kojem se ne spomnje supstitucija uvoza. Ideju na čiji su se spomen štovatelji liberalnih ideja godinama križali, danas, kada su se stvari okrenule naglavačke, čak i najveći liberali poput sljedbenika čikaške škole prizivaju u pomoć ne bi li spasili nacionalne ekonomije. 

Ovih dana se poput plime podižu parole s planovima za borbu protiv recesije diljem Hrvatske. No, županije, gradovi i općine nemaju velik prostor za antirecesijske mjere jer se ionako najvećim dijelom novca upravlja s Markova trga. Više iz pera Krešimira Raguža u priči 'Gradonačelnici i župani pod plaštem krize love glasače'.

Hrvatske željeznice dobile su 'novu krv' u liku 50-godišnjeg Zorana Popovca kojega predstavljamo u našoj rubrici Lik i djelo.

Zašto se redatelji sve više okreću biznisu kako bi mogli snimiti neki film, otkriva nam Sandra Babić u priči 'Redatelji postaju producenti'.

Jeste li znali da kartonske strugalice od idućeg mjeseca zamjenjuju e-bonovi. Jedan od razloga uvođenja novog medija je česta krađa papirnatih bonova. No trgovci nisu presretni zbog toga jer je popust na takve bonove bio šest do sedam posto, a nakon uvođenja elektroničkog plaćanja iznosi četiri posto. Više zna Željka Laslavić.

Hrvoje Kačer otkriva nam kako se dug može namiriti i u ratama do ugovorenog roka povrata.Vjerovnik ne može, osim iznimno, odbiti djelomično ispunjenje duga kad je riječ o novčanoj obvezi. Ali djelomično plaćanje duga može komplicirati život dužniku, posebno zbog uračunavanja troškova, kamata i mogućih tečajnih razlika.

'Najveći je izazov u kriznim vremenima dirigirati ravnotežom' zanimljiva je priča Gorana Tudora u Poslovnim znanjima.
Popustiti nagonu za profitom i brzim povratom na uloženo? Što zadržati, a što već sutra mijenjati? Što razvijati unutar, a što izvan tvrtke? Kojim ritmom mijenjati trenutačni značaj poslovnih funkcija i sposobnosti?... samo su neka pitanja na koja menadžer u krizi mora imati precizan odgovor. Otkrijte ga u našoj priči.

U feljtonu predstavljamo Dietmara Hoppa, njemačkog Billa Gatesa koji je obuzet strašću za nogomet. Osim po osnivanju SAP-a, vodeće informatičke kompanije u Europi, Hopp je slavan i kao glavni pokrovitelj seoskog kluba TSG Hoffenheima, koji je iz osme lige doveo do prve Bundeslige. Manje je poznato pak da je većinu svog bogatstva, od šest milijardi dolara, Hopp usmjerio u humanitarne svrhe. (G. J.)

Novi Lider svojim čitateljima daruje tri priloga: veliki specijal 'Tko je tko u autoindustriji', 'Eventi' i 'Proizvodi za male poduzetnike'