Kakvo je stanje državnog proračuna nakon tri rebalansa?

Zbog neodgovornog fiskalnog ponašanja prethodnih vlada u prosperitetnim godinama i ove vlade u planiranju i rebalansima proračuna za 2009. od 2,4 milijarde kuna deficita državnog proračuna planiranih krajem 2008. došli smo do planiranog deficita od 9,3 milijardi kuna u kolovozu 2009.

O rebalansima se u zadnje doba toliko govori da je to postala opće prihvaćena riječ. Čak i oni koji se s tim pojmom nisu ranije susretali sad već vjerojatno znaju da je rebalans proračuna izmjena proračunskih iznosa odnosno njihovo smanjenje i/ili povećanje u odnosu na plan proračuna donesen na početku kalendarske godine. Do rebalansa dolazi kad se tijekom proračunske godine ustanovi da su proračunski prihodi nerealno procijenjeni ili se tijekom godine pojave nepredviđeni rashodi. Rebalans mogu izazvati nepredviđene okolnosti u domaćem ili svjetskom gospodarstvu, kao što je primjerice sadašnja svjetska recesija, ali rebalans može biti i posljedica (a u nas je uglavnom o tome riječ) nesposobnosti vlade da realno planira prihode i rashode. Kako, dakle, konkretno izgleda ta izmjena proračunskih iznosa i kakve su joj posljedice?

Naime, iako je već početkom jeseni 2008. bilo jasno da je zavladala svjetska recesija od koje ni Hrvatska ne može biti pošteđena, Vlada je krajem 2008. isuviše optimistično planirala proračun za 2009. Vlada je tada već znala da imamo neodrživo veliku javnu potrošnju i da nam u 2009. dospijeva gotovo 11 milijardi kuna javnog duga . Vlada je morala znati da je daljnje zaduživanje neodgovorno prema budućim - sve malobrojnijim - naraštajima koji će te dugove morati otplaćivati, te da će pretjerano zaduživanje države kočiti razvoj privatnog sektora kako zbog otežanog financiranja tako i zbog neminovnog povećanja poreznog opterećenja. Međutim, pod pritiskom raznih interesnih skupina proračun za 2009. planiran je kao u najboljim danima gospodarskog rasta, tj. porast prihoda sa 116,1 na 124,6 milijardi kuna i porast rashoda sa 118,4 na 127 milijardi kuna uz deficit od 2,4 milijardi kuna. Takav plan proračuna se ubrzo pokazao neodrživim. Stoga je u rebalansima koji su uslijedili, čak u uz uvođenje novih poreza i povišenje stope PDV-a Vlada morala planirati značajna smanjenja prihoda (od 124,6 milijardi planiranih u prosincu na 112,2 mlrd kuna planiranih u srpnju), jer prihodi se jednostavno zbog recesije ne ostvaruju.

Nažalost, Vlada nije imala snage značajnije smanjiti i rashode (sa 127 milijardi planiranih u prosincu smanjila ih je 2 na 121 milijardi kuna planiranih u srpnju), već se odlučila za značajno povećanje zaduživanja.Posljedica takvog neodgovornog fiskalnog ponašanja – kako prethodnih vlada u razdoblju 5% godišnjeg rasta BDP-a 2002- 07, tako i ove vlade pri planiranju i rebalansima proračuna za 2009. - je da smo od 2,4 milijardi kuna deficita državnog proračuna planiranih krajem 2008. došli do planiranog deficita od 9,3 mlrd kuna u kolovozu 2009. Vrijeme će pokazati koliko su čak tri rebalansa u sedam mjeseci bila realna, te koliko će još rebalansa do kraja godine biti i hoće li biti još i dodatnih zaduživanja. ( dr. sc. Katarina Ott, http://www.ijf.hr/osvrti/12.pdf)