Kamate ne padaju zbog rizika i regulacije

Kamate više neće rasti, ali neće niti brže padati i to ponajviše zbog rizika zemlje u kojoj fiskalna politika nije uvjerljiva i ne provode se strukturne reforme. S druge strane, još uvijek je prisutno i visoko opterećenje regulatora (HNB-a) zbog čega banke ne mogu početi sa snažnijim snižavanjem kamata, zaključak je to najnovije analize HUB-a.

Usporedba kretanja kamata sa zemljama eurozone pokazuje kako su kamate, uz iznimku onih za kredite poduzećima, uglavnom u intervalu eurozone (između najviših i najnižih). Primjerice, prosječne su kamate na stambene kredite u Hrvatskoj 6,4 posto što je u okvirima zemalja koje su uvele euro. No i direktor HUB-a Zoran Bohaček priznaje da bi te kamate skočile iznad da u eurozonu nije uključena i Slovačka koja još uvijek ima znatno više kamate od ostalih zemalja. Potrošački su krediti također u intervalu, dakle nisu više od prosjeka eurozone, no zato odskaču krediti poduzećima, posebno kratkoročni. Bohaček to tumači većim rizikom (ne)likvidnosti, nemogućnošću HNB- a da utječe na cijenu kratkoročnih izvora kao što to može Europska centralna banka, ali i zbog većeg udjela malih i srednjih poduzeća koja se svugdje smatraju rizičnijima i plaćaju više kamate.

- Rigidnost kamata u Hrvatskoj tumačimo činjenicom da se oko dvije trećine kamata nalazi pod izravnim utjecajem troškova rizika i regulacije. Kako je rizik povezan sa strukturnom i fiskalnom politikom, a regulacija s monetarnom, očito je da se tim politikama može učinkovito i trajno utjecati na smanjenje kamata - tvrdi Bohaček prebacivši lopticu 'krivnje' s banaka na državu. Doduše, restriktivna fiskalna politika izravno bi smanjila ukupnu potražnju, no neizravno bi kompenzirala taj učinak padom kamata na kredite. Budu li bankari čekali potez ministra Šukera i stezanje proračuna, kamate doista neće tako brzo pasti.  (Gordana Gelenčer)