Kamen Ingrad preuzimam kad ode u stečaj

Lani smo investirali više od 40 milijuna eura, a u ovoj godini ćemo uložiti oko 50 mil. eura. Uložit ćemo u poduzeća koja preuzimamo u Biokalniku, a preuzmemo li Kamen Ingrad čekaju nas nova golema ulaganja

Razgovarala: Matilda Bačelić
[email protected]
Foto: Dražen Lapić

Ivan Ergović, predsjednik Uprave i 88-postotni vlasnik najvećeg domaćeg proizvođača građevinskog materijala, našičke Nexe grupe, pozornost poslovne i šire javnosti najviše privlači zbog čestih akvizicija u Hrvatskoj i regiji, po kojima se može usporediti jedino s Ivicom Todorićem.

U prošloj je godini Nexe grupa ostvarila 1,4 milijarde kuna prihoda i neto dobit od 166 milijuna kuna. U ovoj godini planiraju rast od 20 posto zbog investicijskog ciklusa što su ga u prošloj godini proveli u pojedinim tvornicama u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Knjigovodstvena vrijednost grupe pod čijim okriljem uspješno posluje 20 tvrtki iz tri države premašuje 200 milijuna eura. Zapošljava ukupno 3500 ljudi, od čega gotovo 1500 u Hrvatskoj.

Konkurencija Nexe grupe i na domaćem su terenu veliki svjetski proizvođači građevinskog materijala poput Holcima, Cemexa, Tondacha i Wurnerbergera, pa je jedini način na koji se može konkurirati stalni rast kvalitete i povećavanje kapaciteta. U Nexe grupi u urede i poslovnu zgradu, u koju se nakon rekonstrukcije planiraju useliti tijekom ove godine, ne ulažu mnogo, jer sve ulažu u rast i razvoj poslovanja.

Ergović između čestih putovanja sjedi u privremenom uredu u zgradi Slavonije IGM, jedne od članica Nexe grupe, gdje smo razgovarali o strategiji rasta kompanije koja želi postati vodeći proizvođač građevinskog materijala u regiji, o pozicioniranju na tim tržištima, investicijama i aktualnim pokušajima preuzimanja.

* Poznato je da ste zainteresirani za kupnju Kamen Ingrada. Nije li zbog njegove zaduženosti ta akvizicija vrlo rizičan potez?

- Bili smo i prije zainteresirani za Kamen Ingrad, no situacija je trenutačno takva da se tu nema što kupiti. Tvrtka je prema našim saznanjima prezadužena i jedino je moguće rješenje tzv. programirani stečaj tijekom kojega ne bi došlo do zastoja u poslovanju. Mi bismo osnovali novu tvrtku koja bi preuzela imovinu potrebnu za poslovanje i veći broj zaposlenih u Kamen Ingradu te omogućili da tvrtka odmah počne s radom. Spremni smo, dakle, preuzeti ne Kamen Ingrad d.d., nego Kamen Ingrad u stečaju. Od države bismo, naravno, tražili koncesiju za kamenolom.

* Zašto držite da je Nexe grupa najbolji partner u preuzimanju Kamen Ingrada?

- Zato što smo vodeći proizvođač građevinskih materijala, već imamo kamenolome u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini, a bavimo se i niskogradnjom koja je također jedna od glavnih aktivnosti Kamen Ingrada. U Sarajevu već imamo tvrtku koja se bavi niskogradnjom, a time se bavi i Kamen Ingrad.
Oni se također bave proizvodnjom i prodajom transportnog betona, a sve su to djelatnosti kojima se mi bavimo u našoj grupi. S obzirom na to mogli bismo Kamen Ingrad vrlo lako integrirati u naš sustav. Podijelili bismo ga u dvije naše divizije, osnovali tvrtku za niskogradnju i pripojili je Diviziji za graditeljstvo, a drugu tvrtku za proizvodnju kamena i betona pripojili bismo Diviziji za cement.

* U kojoj su fazi pregovori?

- Sada je na potezu država. Imamo i potraživanja u iznosu nešto većem od šest milijuna kuna od Kamen Ingrada. Pokrenuli smo proces naplate, iako je pitanje što ćemo naplatiti s obzirom na trenutačno stanje tvrtke.

* Nakon učestalih akvizicija po Srbiji i Bosni i Hercegovini u posljednje ste se vrijeme opet okrenuli domaćem terenu, ponajprije Slavoniji. Jesu li okončani pregovori oko preuzimanja Biokalnikovih poduzeća Igme i Drva?

- Obavljamo završne razgovore i mislim da bismo uskoro trebali potpisati ugovor o preuzimanju. Mi smo duže vrijeme bili zainteresirani za preuzimanje Igme zbog šljunčare, proizvodnje betonskih elementa i betona, no kako je riječ o tri poduzeća, Igmi, Drvu i IPA-u, čiji je većinski vlasnik Belišće u sustavu Biokalnika, situacija oko preuzimanja bila je prilično složena zbog dijeljenja obveza itd. Sada smo u poziciji da moramo kupiti Igmu i Drvo jer se oni prodaju u paketu, iako smo u početku bili zainteresirani samo za Igmu zbog srodnih djelatnosti. Budući da se kod Drva ne radi o djelatnosti kojom se bavi Nexe grupa, namjera je u kraćem razdoblju naći strateškog partnera koji će biti spreman razvijati poslovanje Drva i osigurati zaposlenost kapaciteta. Ljudi obično misle da je jednostavno kupiti tvrtku ako imate novca, ali to često nije tako.

* Pojavile su se i špekulacije da želite preuzeti tvrtku Viadukt koja je dobila posao izgradnje mosta Pelješac?

- Tvrtka se ne kupuje zbog  jednog posla, makar bio tako velik. U Viaduktu imamo tri posto vlasničkog udjela, no nismo zainteresirani za njegovo povećanje jer bi to sada bio prevelik iskorak. Općenito nismo zainteresirani za područje Dalmacije zbog većih transportnih troškova naših proizvoda.

* Nedavno ste revidirali strategiju razvoja Nexe grupe. Planirate li širiti djelatnost izvan proizvodnje građevinskih materijala ili ćete nastaviti preuzimati samo tvrtke koje Vam se uklapaju core business? Najavljivali ste intenzivnije bavljenje visokogradnjom.

- Glavna obilježja naše strategije bit će daljnje širenje Grupe kroz ulaganje u proizvodnju betona i agregata, zadržavanje pozicije na tržištu cementa i vapna te daljnje pozicioniranje na tržištu niskogradnje. Segment na koji ćemo se posebno usmjeriti je jačanje u području visokogradnje kroz izgradnju stambenih i poslovnih objekata za tržište.

Nećemo direktno graditi, već ćemo samo organizirati gradnju, a gradit će naši kooperanti. Smatram da je najbolje zadržati se na onome što znaš raditi, a to je u našem slučaju proizvodnja građevinskih materijala. U Diviziji za ciglu i crijep glavna će se aktivnost odnositi na pozicioniranje novih proizvoda na tržištu i jačanje izvoza, posebno na tržištima Mađarske, Rumunjske, Bugarske i Ukrajine. Što se tiče izvoza cementa, zasad nam je glavno izvozno tržište Bosna, a polako krećemo i u Sloveniju i Mađarsku.

* Planirate li iskorak na tržišta zapadne Europe?

- Cement zasad planiramo izvoziti u Sloveniju i Mađarsku, ponajprije zbog troškova transporta, ali se pripremamo za izvoz crijepa na ostala zapadnoeuropska tržišta. Naš crijep zadovoljava europske kriterije kvalitete, a cijene su na tim tržištima prihvatljive i mogu podnijeti transportne troškove.

* Je li u segmentu visokogradnje već započela izgradnja nekih objekata?

- U sastavu grupe već imamo tvrtku Našice interijeri koja se bavi visokogradnjom, ali se osim jedne zgrade u Našicama ona nije bavila izgradnjom objekata za tržište nego se radilo o javnim ustanovama. Prošle je godine započela gradnja apartmana na Krku i to su naši prvi objekti takvog tipa za tržište, zatim gradnja stambeno-poslovnog objekta u Virovitici, a oba projekta trebala bi biti gotova u drugoj polovici godine.

* Na koji način ćete nastaviti razvoj tvrtke, hoće li i dalje u prvom planu biti akvizicije?

- Odlučili smo se za rast kroz akvizicije i investicije, no nisu nam u prvom planu akvizicije same po sebi nego upravo investicije, jer ne vrijedi kupiti tvrtku ako u nju nećete dalje ulagati. Pogrešna je percepcija da se razvijamo samo putem akvizicija jer kontinuirano ulažemo i u našu vodeću tvrtku Našicement, iz koje je širenje počelo, i u sve kupljene tvrtke za čije su restrukturiranje uglavnom potrebna ulaganja u milijunskim iznosima.

Poduzeća koja kupujemo u Bosni i Srbiji uglavnom su u lošem stanju. Primjer je Tvornica opeke u Sarajevu, koja je do 2004. bila u sastavu naše sarajevske tvrtke GP Put. Kada smo je kupili u njoj je bila samo hala i jedna stara peć. Proizvodnju smo pokrenuli potkraj prošle godine, a zahvaljujući kreditnoj potpori Europske banke za obnovu i razvoj od 6,2 milijuna eura u ovoj će godini biti provedene i ostale faze toga investicijskog projekta ukupne vrijednosti 14,5 milijuna eura. Cijeli GP Put kupili smo za osam milijuna konvertibilnih maraka, a samo u tvornicu opeke ulažemo 14,5 milijuna eura.

O konstantnim ulaganjima govori i podatak da je Našicecement prije rata imao kapacitet 500 tisuća tona, a danas je jedna od tehnološki najmodernijih tvornica u regiji s kapacitetom od milijun tona. S novim mlinom za cement 3 u koji ulažemo osam milijuna eura, a koji bi trebao biti gotov prije ove građevinske sezone, te izgradnjom dodatnih silosa povećat ćemo kapacitet na milijun i sto tisuća tona. Želimo, a pokazali smo i da možemo, nositi se sa svjetskom konkurencijom koja nam je glavni konkurent i na domaćem tržištu, a da bismo to mogli moramo stalno ulagati u povećanje kvalitete i kapaciteta. Zaraditi se može jedino na proizvodima više cjenovne kategorije.

*Kolika su bila ukupna ulaganja Nexe grupe u prošloj godini?

- Na razini grupe investirali smo više od 40 milijuna eura, a u ovoj godini planiramo uložiti oko 50 milijuna eura. Imamo ambiciozne planove - ulaganja u restrukturiranje poduzeća koja preuzimamo u Biokalniku, a preuzmemo li Kamen Ingrad čekaju nas golema ulaganja. U tvornicu Toza Marković obvezali smo se, nakon što postanemo većinski vlasnik, u pet godina uložiti 28 milijuna eura. Zbog povećanja kapaciteta u tvornici Našicecement dovršit ćemo mlin za cement, a u planu nam je gradnja silosa za pepeo kako bismo supstituirali dio troske koju uvozimo iz Austrije. Kad je riječ o Našicecementu već smo spremni za Europu, jer se naš cement proizvodi u skladu s novom preuzetom europskom normom HRN EN 197-1:2003 prema kojoj se kontrolira i certificira cement.

* Nakon što ste bez problema preuzeli tri tvrtke u Srbiji, naišli ste na otpor i probleme pri pokušaju preuzimanja Toze Markovića, gdje ste javnom ponudom uspjeli steći samo 30,12 posto vlasničkog udjela. Kakva je sada situacija u toj tvrtki, pokušavate li još preuzeti većinski udio s obzirom na to da Vam je ona važna za širenje poslovanja na istočnim tržištima?

- Ostvarili smo svoj prvi cilj, a to je bilo stjecanje minimalno 25 posto vlasničkog udjela i sada smo najveći pojedinačni suvlasnik. Još uvijek želimo steći većinski udjel i spremni smo kupiti 100-postotni udio. Prema dosadašnjim pregovorima, mislim da bi se taj scenarij mogao ostvariti ove godine.

 
* Koliko su utemeljene glasine o nekontroliranom širenju Nexe grupe akvizicijama preko zajmova i kredita i vašoj prezaduženosti?

- Širimo se vrlo kontrolirano. Veći dio kapitala kojim raspolažemo je naš vlastiti, a manjim dijelom se zadužujemo. Kredite i zajmove dobivamo od Zagrebačke banke i Europske banke za obnovu i razvoj, koje imaju vrlo stroge kriterije prema kojima mi moramo poslovati, a oni nas smatraju niskozaduženima. Naš je kreditni potencijal mnogo veći od naših zaduženja.

*Koliki je taj kreditni potencijal?

- Mislim da se trenutačno možemo zadužiti za još barem 50 milijuna eura, a ako bi se pojavila prigoda za neku veću akviziciju spremni smo izaći i na burzu.

* Znači li to izlazak na Londonsku burzu kao što ste najavljivali prije dvije godine, prilikom predstavljanja nove organizacijske sheme Nexe grupe?

- Najavio sam, ali to nam dosad nije bilo potrebno. No ako se ukaže potreba za dodatnim kapitalom s kojim bismo mogli ostvariti neki veći cilj spreman sam to učiniti. Smatram da je bolje imati manji vlasnički udjel u jačoj tvrtki nego veći udjel u slabijoj tvrtki.

* S obzirom na to da oko 70 posto prihoda ostvarujete u Hrvatskoj, strahujete li od smanjivanja građevinskih investicija i završetka obnove u Hrvatskoj?

- Prošle je godine već smanjena gradnja u odnosu na pretprošlu zbog završetka velikih radova na autocestama. Predviđamo da će potražnja za cementom u idućem razdoblju rasti tri do pet posto godišnje, a to je glavno mjerilo u građevinarstvu. Velikih projekata će još biti jer nakon autocesta kreće izgradnja koridora Vc, koji je nama ovdje u blizini, u Bosni se najavljuju veliki radovi, a u Srbiji će taj proces i veća potražnja za cementom tek početi. Radovi na autocesti Split-Dubrovnik ne idu nam na ruku s obzirom na udaljenost i tu ne možemo računati na neki angažman, ali smatram da će u regiji još desetak godina biti posla za građevinare.

*Koji su Vaši ciljevi na tržištu građevinskih materijala, dokle se mislite širiti?

- Cilj nam je u segmentu proizvodnje crijepa u Hrvatskoj dosegnuti 50 posto tržišnog udjela, a sadašnji tržišni udio od 30 posto u segmentu proizvodnje cementa želimo zadržati. U Bosni smo vodeći proizvođač crijepa s više od 50 posto udjela na tržištu, što također želimo zadržati. Osim što s crijepom planiramo prodor na tržišta zapadne Europe, postoji mogućnost da počnemo izvoziti crijep i u Ameriku, jer je naša tvornica crijepa u Srbiji već izvozila na to tržište. Ali to je zasad samo mogućnost koju razmatramo u
dugoročnim planovima.

* Je li, s obzirom na vrlo dobre rezulate koje iz godine u godinu postiže tvrtka FeraVino, proizvodnja vina od Vašeg hobija prerasla u ‘ozbiljan’ biznis?

- Odrastao sam u Feričancima, u obitelji koja je živjela isključivo od poljoprivrede, pa sam veoma vezan uz zemlju i poljoprivredu, no nemam ambiciju postati veliki proizvođač vina iako FeraVino ostvaruje odlične rezultate. Cilj nam je tu proizvodnju dovesti na zavidnu razinu i više raditi na kvaliteti vina nego na povećanju količina. Ove je godine FeraVino ostvarilo dobit od 800 tisuća kuna, a vina izvozimo na tržišta Njemačke i BiH. U tvrtki Osilovac imamo tri farme junadi za tov, a gradimo i farmu za 800 muznih krava. Željeli bismo također pronaći potencijalnog investitora koji bi ulagao u poljoprivredu i preradu poljoprivrednih proizvoda u feričanačkom kraju te tako pomogao razvoju malih seoskih poljoprivrednih gospodarstava.

* Vaši su dosadašnji poslovni potezi pokazali da ste spremni na rizik. Smatrate li da je velik dio poduzetnika u Hrvatskoj premalo spreman ulaziti u rizik i u nove poslove?

- Tvornicu Jelen Do u Srbiji kupili smo u vrijeme kad je ubijen premijer Đinđić i kada su se svi strani investitori povukli iz Srbije, ali se to naknadno pokazalo kao vrlo uspješan potez. U biznisu treba imati hrabrosti. Kod nas ima kompanija koje posluju vrlo dobro i imaju mnogo novca, a nisu osobito aktivne kad je u pitanju rast. Ja mislim da bi se kompanije koje to mogu trebale širiti.

*Kako donosite strateške odluke unutar Grupe? Je li vaša riječ zadnja?

- Ne, strateške odluke donosimo na razini Grupe, odnosno na razini članova Uprave, direktora divizije i izvršnih direktora. Imamo običaj dva puta godišnje revidirati strategiju na radionicama na kojima sudjeluje taj i širi krug menadžmenta. Direktori divizija su u stvari ti koji predlažu akvizicije i investicije, a Uprava daje smjernice. Moja je filozofija da se mora znati tko je vlasnik kojeg procesa i pružiti ljudima samostalnost u vođenju posla, a kontrolirati ih kroz postavljene ciljeve. Vodimo računa o ulaganju u ljude, njihovom usavršavanju i nagrađivanju sukladno rezultatima te na taj način nastojimo privući što kvalitetniji kadar. Zasad nam je problem jedino kadar u nekim novokupljenim tvornicama u Srbiji i Bosni.

* Je li bilo ponuda za preuzimanje Našicecementa ili neke druge tvrtke iz vaše grupe i od koga? Pod kojim biste se uvjetima odlučili za prodaju?

- Naravno, bilo je ponuda. Sve je na prodaju, samo je pitanje cijena.