Kaznena prijava protiv Davida Bogataja, vlasnika Ribnik Grupe

Policijska uprava Karlovačka podnijela je Općinskom državnom odvjetništvu kaznenu prijavu protiv Davida Bogataja, suvlasnika i direktora tvrtke Ribnik-nekretnine, zbog 2,1 milijuna kuna koje je pozajmicama s računa tvrtke isplatio sam sebi.

Umjesto da vrati pozajmice i nastoji podmiriti vjerovnike, Bogataj je još početkom svibnja 2009. godine za prezadužene Ribnik-nekretnine s blokiranim računom za 2,8 milijuna kuna predložio otvaranje stečaja, što je na kraju Trgovački sud u Karlovcu i učinio.  Ribnik-nekretnine tek su dio grupacije koju je obitelj Bogataj iz Trebnja u Sloveniji osnovala u Hrvatskoj, a čine je sestrinske tvrtke Ribnik-invest, Ribnik-kontejner i RS-Mesec sa sjedištem u Ribniku, Ventilator sa sjedištem u Ogulinu, te RLM-trgovina u Lepoglavi. Osim što su sve te tvrtke završile u stečaju s višemilijunskim dugovima, zajedničko im je još nekoliko elemenata poslovanja: prvo, financiranje nabave vrlo vrijednih osnovnih sredstava putem leasinga, koji u pravilu nije otplaćivan, nakon čega su VB leasing, OTP leasing i Hypo leasing uspjeli dio te opreme oduzeti prije otvaranja stečaja tih tvrtki. 

Spomenutu grupaciju krasila je i nevjerojatno obilna kreditna potpora, u čemu je prednjačila Raiffeisen banka, koja je, prema spoznajama stečajnih upravitelja, pri odobravanju kredita prihvaćala višestruko napuhane lažne bilance tvrtki iz grupacije Bogatajevih. Kako je zaduženost tvrtki iz grupacije rasla, tako su bile i učestale i njihove međusobne financijske transakcije u vidu brojnih pozajmica, a koje su, kako su utvrdili u svojim izvješćima stečajni upravitelji Tomislav Morsan i Vladimir Špehar, na kraju rezultirale milijunima kuna izvučenima putem pozajmica u korist privatnih računa, prvenstveno Davida Bogataja, ali i Mirana Križana.  Od proljeća 2009. godine kad su otvoreni stečajevi nad tvrtkama iz Bogatajeve grupacije, uslijedio je niz neuspješnih pokušaja prodaje i unovčenja stečajne mase. Tako se vjerovničko iščekivanje nastavlja, a s obzirom na sadržaj stečajne dokumentacije, ne bi čudilo da uslijedi još neka kaznena prijava protiv spomenutih poduzetnika, koji su nakon podnošenja stečajnih prijedloga nedostupni kako stečajnim upraviteljima, tako i hrvatskom pravosuđu. ( Mladen Volarić)