Kina i SAD najviše će utjecati na svjetsko gospodarstvo u 2008.

Svjetsko gospodarstvo trenutno je u prijelaznom razdoblju, izazvanom slomom nerealnog stanja na tržištu nekretnina u SAD-u, koji će zajedno s Kinom u 2008. presudno utjecati na njegov pravac razvoja i na srednji rok , zaključila je revizorsko-konzultantska tvrtka Deloitte u ponedjeljak u najnovijoj studiji

U proteklom je desetljeću zabilježen golem priljev sredstava iz Kine u SAD budući da je financiranje američkog vanjskog deficita Kini osiguralo jeftin izvoz i milijune novih radnih mjesta, ističe Deloitte u studiji pod naslovom "Pregled globalne ekonomije u 2008.". No, masovni je priljev kineskog kapitala imao i neke nepredviđene učinke, poput činjenice da su se američki ulagači orijentirali na kupnju nekretnina kao ostvarivanja većih prinosa. Usprkos stalnom rastu cijena, interes za to tržište godinama nije opadao jer su ulagači očekivali daljni rast vrijednosti nekretnina, tumače u Deloitteu.

Taj spekulativni "mjehur od sapunice" rasprsnuo se 2007. godine, izazvavši krizu hipotekarnih kredita i pokrenuvši globalne ekonomske procese čije je krajnje rezultate trenutno teško predvidjeti.Razmatrajući moguće posljedice tih previranja po svjetsko gospodarstvo, analitičari predviđaju da će kriza u 2008. u najmanju rukunepovoljno utjecati na gospodarstvo u SAD-u, gdje će po njima vjerojatno doći do blage recesije koja će se osjetiti i u zemljama uvelike ovisnima o izvozu na tamošnje tržište. Dok bi u Europi moglo doći do blagog usporavanja rasta, azijske zemlje ne bi trebale ozbiljnije osjetiti učinke globalnih previranja.

Ipak, od 2006. godine naovamo, u mnogim je zemljama uočen rast inflacije, uzrokovan rastom cijena robe široke potrošnje i nafte, povećanjem potražnje za novcem te padom vrijednosti dolara. Proces integracije novih ekonomskih giganata Kine i Indije u svjetsko gospodarstvo na neko je vrijeme oslabio pritisak na rast plaća i cijena. No, povoljni utjecaj globalizacije na sprječavanje inflacije privremeni je fenomen čiji će se učinci prije ili kasnije iscrpiti, zaključuju u Deloitteu. Dobra je vijest za Europu što njezino gospodarstvo danas manje ovisi o poticajima iz SAD-a no što je ranije bio slučaj, naglašavaju Deloitteovi analitičari. Europske će središnje banke i dalje raspolagati manevarskim prostorom koji će omogućiti smanjivanje kamatnih stopa bez straha od veće inflacije.

Loše su pak vijesti što su neke europske zemlje, posebno Velika Britanija, Španjolska i Irska, izložene riziku pada cijena nekretnina. Naime, budući da su dosadašnje visoke cijene nekretnina poticale rast potrošnje, njihov bi pad mogao negativno utjecati na daljnji ekonomski rast, upozoravaju u Deloitteu.Istodobno su europske banke izložene nepovoljnim utjecajima američkog tržišta hipotekarnih kredita a rast vrijednosti eura oslabio je konkuretnost europskog izvoza.  No, dugoročno gledajući, na europsko gospodarstvo utjecat će strukturalni faktori poput regulacije tržišta rada, porezne politike, politike subvencija te stupnja trgovinskih restrikcija a opći je dojam da među političkim čelnicima danas postoji konsenzus da se na tim područjima provede liberalizacija.(H)