Kina još nije spremna pomoći Europi

Europa traži financijsku pomoć od Kine. No, Peking je do sada bio prilično suzdržan. I kineski stručnjaci savjetuju da treba pričekati razvoj situacije i tek onda ciljano investirati, piše Deutsche Welle.

Europi se žuri. Uoči sastanka na vrhu eurozone prošlog četvrtka (27.10.) Klaus Regling, šef Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF), posjetio je Kinu. No, službeni razgovori nisu dali zadovoljavajuće rezultate. Na zajedničkoj novinskoj konferenciji kineski je ministar financija Zhu Guangyao izjavio da njegova zemlja ništa ne može obećati tako dugo dok nisu poznati detalji oko EFSF-a.

Kini se ne žuri. Moguće je da na taj način želi povećati cijenu spašavanja eura. Kineski političari ne skrivaju da od Europljana zauzvrat očekuju priznavanje domaćeg gospodarstva kao tržišnog, kraj embarga na uvoz oružja i nemiješanje u svađu oko umjetnog tečaja kineske valute. Vlada u Pekingu čeka i zato da bi što bolje mogla odmjeriti rizike i zaradu. Ona si u ovom trenutku ne može priuštiti kritike kod kuće da lakoumno investira devizne rezerve. Osim toga, i sama predodžba o tome da u mnogim pogledima siromašna Kina treba pomoći bogatoj Europi izazvala je burne rasprave kineskih ekonomista.

Kakvu ulogu igra Kina?
Financijski stručnjak Huang Zemin smatra da se ne treba upuštati u kupovinu obveznica prezaduženih članica eurozone. On upozorava da kod ulaganja deviznih rezervi treba vrijediti načelo: sigurnost je važnija od zarade. Huang smatra da Europa prvo treba iscrpiti vlastite rezerve: "Italija i Španjolska raspolažu s velikim zlatnim rezervama. Obe bi mogle nešto od toga i prodati." Yao Shujie, profesor na Sveučilištu u Notthinghamu, u svom blogu piše: "Najveći spasilac u eurozoni je Njemačka. Ali jedan bogataš ne može spasiti previše siromašnih." Dakle, zato se Europa okreće Kini i Japanu koji traže mogućnosti za ulaganje svojih deviznih rezervi.  (Deutsche Welle)