Kina: Tvornica svijeta postaje velesila inovacije

 Piše: Nataša Horvat

Kad netko spomene Kinu, asocijacije koje se pojavljuju uglavnom se svode na jeftine kineske grudnjake i tekstil, mnogoljudnost te izrabljivanu radnu snagu koja u nemogućim uvjetima proizvodi skupe svjetske brandove. Teško prolaze asocijacije Kine kao informatičke velesile, zemlje vrhunskih biotehnoloških znanstvenika ili telekomskih i internetskih kompanija. Riječ je o predrasudi koju je potrebno što prije odbaciti.

Vremena kad je Kina bila sposobna samo za najprimitivnije oblike proizvodnje ostaju iza nas, a predstoji zaokret koji će od Šangaja stvoriti ozbiljnu konkurenciju američkoj Silicijskoj dolini. I to za samo trećinu američke cijene. To najbolje potvrđuje podatak da je od ukupno 25 dionica inozemnih tvrtki, koje su tijekom prošle godine uvrštene na američku burzu tehnoloških dionica Nasdaq, njih čak 11 bilo kineskih. Početkom lipnja na toj je burzi bilo izlistano 28 kineskih tvrtki, ukupne tržišne kapitalizacije 734 milijuna dolara, a očekivalo se da će samo tijekom ove godine na tu burzu biti uvršteno 25-30 kineskih kompanija.

Više patenata za manje novca

Kinezi sve više dokazuju da i sami mogu proizvesti vrhunske proizvode i to u intelektualno najzahtjevnijim granama poput mobilnih komunikacija ili biotehnologije. Jedna od inovacija koja će se sigurno proširiti diljem svijeta odnosi se na kupnju i istraživanje o proizvodima i cijenama uz pomoć mobitela. Riječ je o softveru koji je razvila tvrtka Kaible, šangajska podružnica kompanije Kai Jiang, u suradnji s dva lokalna sveučilišta. Softver funkcionira tako da se kamerom mobitela fotografira barkod proizvoda, a mobitel tu informaciju bežično šalje do središnjeg računala, koje pretražuje baze podataka obližnjih trgovina.

U samo pet sekundi korisnik saznaje u kojim je trgovinama i po kojim cijenama dostupan traženi proizvod. Patent je već osim u Kini, zaštićen i u SAD-u. Mobilne telekomunikacije najznačajnije su područje inovacija u kineskom tehnološkom sektoru, ali ne i jedine. Tim biotehnološke kompanije Sinovac u Pekingu je uspješno razvio kombinirano cjepivo za hepatitist tipa A i tipa B, tek drugo takve vrste u svijetu. Posljednjih mjeseci kompanija intenzivno razvija i cjepivo protiv ptičje gripe, i to koristeći isključivo vlastitu tehnologiju. Cjepivom će opskrbljivati čak i Europu te time ozbiljno konkurirati Rocheovom lijeku Tamiflu.

Sinovac je tek jedna od kompanija koja je uspjela premostiti uobičajeni nedostatak sredstava izlistavajući svoje dionice na američkim burzama - najprije na Nasdaqu pa na Američkoj burzi - čime je potvrdila svoju vrijednost. Investitori su kompaniju ocijenili perspektivnom, a prikupljeni novac Uprava je upotrijebila za privlačenje vrhunskih znanstvenika.
Tvrtke s vlastitom tehnologijom u Kini još su rijetkost, ali ih je svakoga dana sve više. Već činjenica da postoje dokazi da Kina, polako ali sigurno, gubi status zemlje koja oponaša i stjeće status zemlje koja inovira.

Inventivni laboratorij svijeta

Sve je više multinacionalnih korporacija koje svoje odjele za istraživanje i razvoj (Research&Developement-R&D) sele u Kinu. Intel je u Kini otvorio odjel za R&D te zaposlilo 1.000 kineskih inženjera, a još toliko planira zaposliti u idućih pet godina. Microsoft, Motorola, Nokia, General Electric, Unilever i Alcatel samo su neke od tvrtki koje su otvorile slične pogone u Kini. Znanstvenici u Kini rade više od osam sati na dan, a koštaju manje od trećine primanja kolega na Zapadu.

- Istraživački odjel u Šangaju proizvodi više patenata nego istraživački odjeli Alcatela u drugim dijelovima svijeta - rekao je glavni šef tehnologije Alcatela za azijsko-pacifičku regiju Vince Pizzica, što bi Kini umjesto 'tvornice svijeta' uskoro mogao priskrbiti naziv 'inventivnog laboratorija svijeta'. Kina sada ima više od 700 multinacionalnih R&D centara, uključujući i Microsoftov laboratorij u Pekingu, koji je magnet za najbolje mozgove zemlje. Ukupno 59 posto kineskih studenata školuje se u području znanosti i tehničkog inženjerstva, što je gotovo dvostruko više od SAD-a, gdje je taj postotak 32 posto.

U Kini ima 12 milijuna kompanija a razina konkurencije među njima Zapadnjacima nije zamisliva. Kineski internetski pretraživač Baidu.com također je izlistan na Nasdaqu, a u Kini ima vodeće mjesto, ispred famoznoga Googlea. Kad su njegove dionice prošlog ljeta izlistane na burzi, pobudio je nevjerojatan interes međunarodnih investitora, a ništa manje interesantne nisu bile niti kineske tvrtke poput NetEase.com, tvrtke fokusirane na internetske sadržaje na kineskom jeziku, zatim tvrtke za on line igre bežične internetske usluge, on line oglašavanje i druge. U samo prvom polugodištu ove godine u dionice kineskih tvrtki uloženo je gotovo 775 milijuna američkih dolara kapitala, dvostruko više nego u prvoj polovici prošle godine.

Dvadeset tisuća programera

Još nije zaboravljen niti prošlogodišnji slučaj jednog od najvećih preuzimanja od strane kineskih kompanija kad je najveći kineski proizvođač računala Lenovo preuzeo IBM-ovu proizvodnju osobnih računala. Time je postao treći po redu proizvođač PC-ja u svijetu, a iz kompanije je najavljeno da planiraju zauzeti prvo mjesto. Šangajski tehnološki park, The Shanghai Pudong Software Park, do prije nekoliko godina nije postojao, a danas ima oko 20 tisuća programera. Osim jeftinog outsourcinga, u tom tehnološkom parku sve je više onih, poput Augmentuma, koje se usredotočuju na ono najbolje plaćeno - izradu cjelokupnog projekta i inovaciju, dižući tako outsourcing prekomorskih naručitelja na višu razinu. Time dokazuju da je Kina spremna i za kompleksne i inovativne projekte, čak i bolje nego što ih sami naručitelji mogu napraviti, iako je riječ o klijentima poput Intela i Microsofta.

 Pet milijardi USD stranih investicija na mjesec

Kina je puna suprotnosti. Razvijeni su veći gradovi te priobalno područje, dok je unutrašnjost 'crna rupa' zemaljske kugle. Najjače su njene tri mega regije: Shang-King (od Šangaja do Nanjinga) s više od 50 milijuna stanovnika, Hong-Zen (od Hong Konga do Shenzhena) s 40 milijuna stanovnika te šire područje Pekinga s 36 milijuna stanovnika. U njima se proizvodi većina outputa i inovacija te zapošljavaju najbriljantniji umovi. Zemlja još privlači najviše direktnih stranih investicija, oko pet milijardi dolara na mjesec, ali ta će se brojka uskoro početi smanjivati. Investicije će se seliti u jeftinije zemlje, poput Vijetnama te Indije.

U globalnim razmjerima Kina je jedno od deset najvažnijih gospodarstava. Peti je izvoznik u svijetu, a prema prognozama Svjetske banke, ove će godine ostvariti porast BDP-a od čak 10,4 posto. No, niti previše rasta nije dobro, jer podgrijava inflaciju. Kineska središnja banka zato je prošloga tjedna, već drugi put u četiri mjeseca, povisila kamatne stope u nadi da će 'ohladiti' gospodarstvo i potencijalnu financijsku krizu. Makroekonomsko stanje u zemlji može se svesti na jednu rečenicu: investicije rastu prebrzo, dostupnost kredita je pretjerana, a trgovinski suficit prevelik.