Kinezi razočarali zapadnjake

Druga dva dana Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu kao da su se podijelila po zemljama zvijezdama. U četvrtak je svu pozornost medija i prisutnih privukao potpredsjednik kineske vlade Li Keqiang, kojeg mnogi smatraju budućim premijerom.

Njegov posjet, kao i uostalom svi posjeti kineskih visokih dužnosnika, pobudio je veliko zanimanje, a nakon završena obraćanja, vjerojatno i veliko razočaranje za zapadnjake koji su se nadali ohrabrujućim riječima iz Kine. Trajni problemi koji ta zemlja ima s SAD-om prije svega, ogroman je deficit u robnoj razmjeni na štetu Amerike, dok s ostatkom svijeta ne mogu naći zajednički jezik po pitanju vrlo niskog tečaja juana.

Keqiang je nazočnima objasnio kako će Kina ove godine ostati vjerna svom ekonomskom modelu, iako će povećati fleksibilnost u svrhu upravljanja inflacijom. Ustvrdio je kako njegova zemlja usprkos nedavnim problemima na svjetskim tržištima nastavlja jasan uspon, ali je izbjegao jasno govoriti o gore spomenutim problemima, više se okrečući ostalim ekonomskim temama. Ono najbitnije odnosilo se na njegovu poruku da će Kina nastaviti sa svojom proaktivnom fiskalnom politikom i blago labavom monetarnom, što je eufemizam za nastavak izdašnog kreditiranja kineskog gospodarstva, odnedavno još jedna popularna tema na Zapadu. U posljednje vrijeme sve veći broj medija počeo je nagađati kako Kinezima prijeti slično prenapu-hivanje kakvo je iskusila Amerika, iako situacija još uvijek nije alarmantna.

Nakon snažnog rasta potrošnje prošle godine, rezultata izdašnih paketa poticaja, Kina se sada suočva s rastućim cijenama i naglim napuhivanjem nekretninskog balona, pa je vlada proteklih mjeseci vrlo nježno poduzela korake za blago zatezanje monetarnog remena. Srednjoročno, pojasnio je Keqiang, Kina će nastaviti poticati i dalje domaću potrošnju, dosad u potpunosti zapostavljeni, što je u svakom slučaju mnoge obradovalo.

Ovogodišnji nastup kineskih dužnosnika bio je daleko rezerviraniji i pomirljiviji nego prošle godine kada je premijer Wen Jiabao otvoreno okrivio Zapad za krizu. U petak, pak, oči su se okrenule zemlji slučaju, Grčkoj, koja svojim tvrdoglavim deficitom baca u očaj ostale članice eurozone. Kratkotrajni predah bilo je grabljenje grčkih obveznica od čega se euro, na svojim rekordno niskim razinama, počeo polako oporavljati, a daljnjem širenju pozitivne atmosfere doprinio je i grčki premijer George Papandreou, izjavivši na Forumu, u melodramatično-mediteranskom tonu, kako je Grčka spremna ‘pustiti krv’ za uspjeh reformi i ponovno uspostavljanje svog financijskog kredibiliteta. U nastavku je izbjegao razgovarati o najvažnijem pitanju koje mnoge muči otkada je pukla grčka bruka, mogućnosti unutareuropskog spašavanja nestašne članice monetarne unije, u čemu ga je u stopu pratio ministar financija George Papaconstantinou, rezultno odbivši razgovarati o planu B.

Unatoč prvotno negativnim reakcijama, pa onda domunđavanju, Europska unija je dala Grčkoj do znanja da ipak može računati na pomoć u najgorem slučaju, ali samo iz Unije, ne i od MMF-a. Kasnije je Christine Lagarde, francuska ministrica financija, pojasnila kako to ne znači da će se članice eurozone međusobno izvlačiti, tako da je zasad još uvijek nejasno kako misle pomoći Grčkoj ako se za to ukaže potreba.  (Vanja Figenwald)