Kinezima i Amerikancima ćemo umjesto Hrvatske prodavati Europu

Nakon završnog ciklusa akvizicija u Hrvatskoj, najvećeg turoperatora adriaticu.net čeka najizazovnija godina u kojoj će probleme infrastrukture, kadrova i novih akvizicija u regiji rješavati u hodu. Predsjednik Uprave adriatica.net-a Marko Vojković ima, naime, malo drukčiju viziju turističkog rasta od ostatka Hrvatske koja je za njega još preinertna i nepoznata u svjetskim razmjerima

   Njegove ambicije su mnogo veće od nekoliko postotaka rasta fizičkoga i financijskog prometa, a u razgovoru za Lider objasnio je na koji način adriatica.net kreće u borbu s najvećim europskim igračima u turoperatorstvu

Razgovarala:   Željka Laslavić

• Nakon brojnih akvizicija i završenog ciklusa preuzimanja u Hrvatskoj, kakva je adriatica.net postala tvrtka?

-  S obzirom na to da nitko od nas u početku nije bio stručnjak u turizmu, jedini kanal koji smo poznavali prije šest godina bio je internet i logično je bilo da počnemo kao internet agencija. Kad su se prihodi približili investicijama, odlučili smo priskrbiti potreban know-how, odnosno obratiti se onima koji u turizmu imaju dovoljno iskustva. Rekao bih da je danas adriatica.net zanimljiva kompilacija tradicionalnog načina poslovanja u turizmu i mlade i moderne vizije poslovanja, koja nam je omogućila značajan iskorak u stvaranju hrvatskog proizvoda u vrlo kratkom roku.

• Odakle tolika želja za preuzimanjem europskog tržišta? Mislite li da imate šanse pokraj europskih igrača s tradicijom od 50 godina u turizmu?

- Kad smo bili u fazi online prodaje apartmana postali smo svjesni koliko je Hrvatska zapravo nepoznata i turistički nerazvijena, što nam je dosta otežavalo poslovanje. Logičan potez bio je da ne nudimo toliko hrvatske, koliko europske destinacije za kojima trenutačno raste potražnja. Sve prekomorske zemlje gravitiraju prema Europi i nakon što smo preuzeli Atlas i Kompas, očekujemo veći porast organiziranih dolazaka u Europu.

• Znači li to da su vam ciljne skupine drukčije od ostalih agencija, HTZ-a pa i općenite turističke strategije države?

- Smatramo da izuzetan turistički potencijal leži na prekoocenaskim tržištima. Otvorili smo urede u Šangaju i ovog mjeseca organizirali smo već prve ture za putovanje Kineza po Europi. S obzirom na to da je riječ o visokoj klasi turista kao i poslovnih ljudi, nismo imali problema s viznim režimom. Amerikanci su također gosti koji inzistiraju na hotelima s pet zvjezdica, a Hrvatska ne može trenutačno zadovoljiti njihove potrebe jer dolaze u velikim grupama i njih hrvatska ponuda jednostavno ne može zadovoljiti.

• Cijela Europa ima problema s prihvatom novog vala turista s Istoka. Na koji se način vi njimanamjeravate prilagoditi?

- Drukčije kulture su već naviknule da se drugi njima prilagođavaju jer uglavnom generiraju veliki BDP. Za to su potrebni specijalni timovi ljudi s vrlo aktivnim pristupom, a prvi koji prepozna njihove navike polučit će najveći uspjeh. Predložio bih također i našim hotelijerima da svoje osoblje šalju u Šangaj da vide kako tamo funkcionira sustav unutar hotela s četiri i pet zvjezdica.

• Što konkretno očekujete od širenja unutar regije i koja su vam tržišta JI Europe najzanimljivija?

- Širenje u regiji prvi je logičan potez jer se nalazimo u okruženju u kojem smo 'doma'. Želimo na tom području razvijati sva tri naša segmenta poslovanja - turoperatorstvo, incoming agencijski posao i maloprodaju. Cilj nam je biti među prva tri igrača u JI regiji u sva ta tri segmenta.

• Kakve su vam točno ambicije u Srbiji i što tom tržištu konkretno možete ponuditi? Kako teku pregovori s beogradskom agencijom Putnik?

- Proveli smo potrebna istraživanja, Putnik je bio jedna od opcija, no međutim ta agencija ujedno drži nekoliko hotela, a agencijsko poslovanje je  zapustila. A i njezina faza privatizacije trajat će još najmanje godinu dana, što je nama prekasno. Nakon 90-ih u Srbiji se razvilo nekoliko kvalitetnih agencija, od kojih bih izdvojio pet respektabilnih u kojima vidim interesantne partnere. U svakom slučaju, svakoj turističkoj tvrtki nudimo razvoj  - međunarodnu mrežu, IT, marketinšku dopstupnost, know-how, stabilnost i manje ovisnosti o lokalnim prilikama.

• U Sloveniji javnost baš nije s radošću prihvatila prodaju Kompasa hrvatskoj tvrtki. Kakve reakcije očekujete u Srbiji?

- U Sloveniji smo jasno rekli što hoćemo i što radimo. Nsmo pričali o zemljama i nacionalnostima, već o kompanijama s vizijama. Bilo je pitanja zbog čega nije završilo obrnuto, ali slovenska je javnost općenito podržala akviziciju. Ne očekujem probleme niti u Srbiji, uostalom na tom tržištu već postoje hrvatske kompanije i nisu imale problema, pa ne vidim zašto bi ih imao adriatica.net.

• Zašto mislite da biste mogli postati vodeći europski turoperator? Nije li to malo prevelik zalogaj?

- Biti vodeći ne znači nužno biti prvi. No dobro je imati visoke ciljeve. Iako su oni 50 godina ispred nas, svojom prednošću smatramo svoju fleksibilnost i činjenicu da dolazimo s tržišta koje je do sada bilo nesređeno u segmentu onih koji pristupaju i koji će tek pristupiti EU. Nisu još sve karte podijeljene i s jednim od tri segmenta poslovanja sigurno ćemo prodrijeti. Zapadnoj Europi bismo se radije predstavili kao turoperator za Hrvatsku, ali kako ćemo to distribuirati unutar Grupe teško je pretpostaviti.

• U kakvoj je adriatica.net Grupa trenutačno formi? Osjećate li opasnost 'pucanja po šavovima', s obzirom na to da ne nalazite vremena za restruktuiranje infrastrukture i kadrova?

- Svaka tvrtka unutar Grupe ima drukčiju korporativnu kulturu, no za tri godine tržište će nas testirati na brojkama i  trendovima. Za sljedeću godine planirali smo financijsko, organizacijsko i tržišno restrukturiranje, i to će biti za Grupu vrlo bolna godina jer će kompanija paralelno i dalje rasti. No, zaposlenici su zadovoljni i predani su ideji bez obzira odakle su došli. Unutar Grupe primjetna je vrlo pozitivna konkurencija, u kojoj tvrtke ne ističu vlastitu veličinu, već brzinu. No, unatoč tome osjećam da smo usporili, sasvim smo drugim tempom rasli prije i sada kad imamo više od tisuću zaposlenika.

• Imate li, kao Predsjednik Uprave, mogućnost sagledavanja objektivne situacije u kojoj se Grupa nalazi sada kad ju je, gledajući odozgo, teško cijelu obuhvatiti pogledom?

- Objektivno je teško, no mnogo je lakše kad si ispočetka nešto stvarao i poznaješ ljude oko sebe. Vremena je malo, Uprava radi i do 16 sati na dan jer čim prije želimo neke stvari završiti, a zadali smo si velike ciljeve, kao na primjer rast prihoda u sljedećoj godini za 30 posto. Imamo premalo ljudi za zadatke koji ih čekaju, no jedan od zadataka akvizicija bio je i da iz postojećih snaga izdvojimo zaposlenike koji će nove ljude pripremiti za novi rast.

• Kakva je situacija s ugovorima s hotelijerima i marketingom? Ne postoji li zbrka?

- Istina je da paralelno imamo po pet ugovora s istim hotelom i 10 do 15 web stranica, što je nepotrebno. Radimo na stvaranju jedinstvene platforme.

• Vrlo malo se adriatica.net spominje u hrvatskim medijima. Zbog čega štedite na marketingu u Hrvatskoj?

- Do prije godinu dana uopće se nismo reklamirali u Hrvatskoj. Uostalom 99 posto prodaje Jadrana radili smo putem interneta u inozemstvu. Fokusirali smo se na strano tržište i enormno uložili u kampanje kojih je bilo više od tisuću. Tek kad smo u Hrvatskoj i Sloveniji imali dostupnost proizvoda u maloprodaji krenuli smo s reklamnom kampanjom u radijskim i pisanim medijima. Prošle godine smo za promociju izdvojili ukupno tri milijuna eura, od čega je 20 posto bilo namijenjeno Hrvatskoj.

• Zašto vam nije primamljiv hotelijerski biznis?

- To je sasvim drukčiji core biznis. Agencije nude uslugu i servis s malom potrebnom imovinom, a velikim prometom, dok je u hotelijerstvu proces obrnut. Hotelijerstvo uostalom ovisi o kretanju nekretnina na tržitu, a ne o turizmu.

• Nije li to okruženje još neizvjesnije od hotelijerskoga?

- Postoji velika količina novih igrača koji napadaju tržišta koja mi prodajemo,a sve veću popularnost imaju destinacije poput Crne Gore, Rumunjske, Bugarske i Albanije. Crna Gora, pogotovo nakon snimanja novog filma o Jamesu Bondu na njihovim lokacijama, prijeti Dubrovniku koji bi vrlo lako mogao postati crnogorsko izletište.

• Zbog čega ste si zadali razdoblje od tri godine nakon kojega planirate izaći na burzu? Što vaši partneri misle o tome i tko je zapravo vlasnik adriatica.net Grupe?

- Tri godine je najkraće razdoblje jer su sezone kratke, za to vrijeme moramo implementirati sve planove i projekte i to traje. Vlasništvo nad adriatica.netom dijele  na pola Hypo vrijednosnice i tvrtka Emporion koja ima 100 posto udjela u upravljanju tvrtkom. Najveći strateški partneri su nam WAZ koji nam pokriva marketinške potrebe na njemačkom tržištu na kojem se nalazi naša tvrtka ID Riva te Agrokor kao dobavljač hotela s kojim, među ostalim, radimo i na ponudi autohtonih hrvatskih proizvoda.

• Koliko je vaše poslovanje ovisno o odlukama HTZ-a?

- Razgovarali smo s Istarskom i Splitskom turističkom zajednicom  i predložili smo im zajedničku suradnju na nekim projektima o kojima će se odlučivati sljedeće godine. No, shvatili smo da ćemo sami morati raditi na destinacijskom menadžmentu ne bude li suradnja ne bude obostrana. Netko mora investirati, a to sigurno neće biti gost.