'Kišobran EU' i Hrvatsku čini atraktivnom

Smatramo da Srednja i Istočna Europa prolaze 'odiseju stapanja' sa Zapadnom Europom, kazao je David Snowdon iz Business Monitor Internationala, jednog od organizatora međunarodnog skupa o investiranju u 'izranjajuću' Europu

Na ovoj konferenciji, održanoj potkraj svibnja i početkom lipnja, sreli smo i Borisa Vujčića, zamjenika guvernera Narodne banke Hrvatske. Hrvatska je svakako jedna od zemalja koja se i institucionalno i po gospodarskim indikatorima nastoji stopiti sa Europskom Unijom. Pritom, neke od novih 12 članica EU, su već sasvim stopljene i ne kaskaju za 15 starih članica. -Slovenija je u bruto-domaćem proizvodu po glavi stanovnika, mjereno po paritetu kupovne moći, već pretekla Grčku i Portugal. Češka već ima veći BDP od Grčke, a krajem 2007. će to vjerojatno imati i Estonija - podsjeća Snowdon.Kada je riječ o državama s područja nekadašnje Jugoslavije, koje još nisu članice EU (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Crna Gora), u svakoj od njih će gospodarski rast u ovoj i narednih pet godina biti od gotovo pet (Hrvatska) do više od šest posto godišnje (Bosna i Hercegovina i Srbija), kažu gospodarski prognostičari.

Visoki privredni rast, zemljopisna blizina i također relativna politička stabilnost, relativno niska cijena solidno obrazovana radna snaga, kao i niske porezne stope na dobit, čine ovo područje vrlo interesantnim za zapadnoeuropske i mnoge druge strane investitore. Amerikanac David Fisher, rukovoditelj Innova Capitala, vodećeg savjetnika za privatne ulagače u dionice, koji upravlja sa četiri fonda, s ukupno više od pola milijarde eura kapitala, i ima sjedište u Varšavi, kaže da čitava Srednja i Jugoistočna Europa imaju veliku prednost u odnosu na zadnjih godina izuzetno atraktivnu četvorku zvanu BRIC (Brazil, Rusija, Indija, Kina), stanovništvom i površinom velike države koje također imaju natprosječno visoki gospodarski rast. Države našeg dijela svijeta su pod 'kišobranom EU', u okviru koji uveliko smanjuje sumnjičavost u pogledu rizika za ulagače, kaže Fisher.

Maastrichtski kriteriji nisu problem

Kakva je gospodarska situacija Hrvatske, njena monetarna politika i opcije, objasnio nam je Boris Vujčić. Hrvatskih 10.000 USD dolara BDP per capita je nešto više od poljskog, a malo niže od slovačkog. Hrvatska po ukupnom gospodarskom outputu po stanovniku zaostaje znatnije za Mađarskom i, posebice, Češkom i Slovenijom, ali je uveliko bolja od novih članica EU,Rumunjske i Bugarske, kao i od svih ostalih republika nekadašnje Jugoslavije koje još nisu članice EU, te Albanije. Prosječni hrvatski rast BDP-a od 4,2% godišnje u zadnjih 10 godina je svrstava uz sam vrh u usporedbi s novim članicama EU iz Srednje Europe. Nešto veći prosječni godišnji rast u periodu 1996-2006. imale su Poljska i Slovačka (po 4,4%), identičan Mađarska, a manji Slovenija, Rumunjska, Češka i Bugarska.

Broj nezaposlenih u Hrvatskoj je u ovom desetljeću pao za punu četvrtinu, a za oko jednu petinu porastao ukupan broj redovno zaposlenih. Od 1996. do danas Hrvatska konstantno ima velik deficit u bilanci tekućih plaćanja, ali je to ogromnim dijelom pokriveno inozemnim direktnim investicijama (FDI). Ipak, Hrvatska u FDI po stanovniku još uvijek relativno slabo stoji u usporedbi sa zemljama s kojima se rado uspoređuje. U periodu 1996-2006. su FDI per capita u Češkoj dostigle 5.114 eura, a slijede Mađarska (3.913 USD) i Slovačka (3.547). Iza njih je Hrvatska sa 3143 USD, zatim Slovenija (2.546 USD) i Poljska (1.956 USD). U usporedbi s navedenim državama, Hrvatska je jedna od najopterećenijih inozemnim dugom.

On ukupno iznosi više od 80% godišnjeg BDP-a, što je manje samo od mađarskog, koji je premašio 90% tamošnjeg godišnjeg BDP-a. Ako se ostvare Vujčićeve prognoze, Hrvatska će u 2007. ispuniti Maastrichtske kriterije (u zagradama su njihove maksimalno dozvoljene vrijednosti za 2006): prognozirana ovogodišnja inflacija u Hrvatskoj je 2,1% (2,9%), ukupni budžetski deficit će dostići 1,8% BDP-a (3%), kumulirana vrijednost vladinih dugova 40,3% BDP-a (60%), dok kamatna stopa na dugoročne državne obveznice iznosi 4,60% (6,24%). No na kraju, hrvatsko gospodarstvo je najviše 'eurizirano' u usporedbi kako s novim članicama EU, tako i s kandidatima za članstvo, a hrvatskim bankarskim sektorom dominiraju banke iz EU (93% bankarske aktive je u njihovom vlasništvu), a udio EU u hrvatskoj vanjskoj trgovini i direktnim investicijama je dvotrećinski, podsjeća Vujčić.     (Milan Ilić)