Ključ u bravu nuklearke - i što dalje?

Zatvaranjem nuklearne elektrane ne rješava se problem radioaktivnosti. Uz to je obustava njena rada dugotrajan i kompliciran proces, piše Deutsche Welle.

Od 1988. u njemačkoj saveznoj državi Falačko Porajnje obustavljen je rad u nuklearnoj elektrani. 2004. počeli su radovi na rastavljanju cijelog atomskog pogona koji još uvijek traju. Nadalje, rad u elektrani u Greifswald-Lubminu prekinut je 1995., no proces zatvaranja ove nuklearke još nije priveden kraju. Premda je zatvaranje elektrane dugotrajan proces koji često traje desetljećima, ovaj korak je nužan. „Čim je nuklearka stavljena izvan pogona, smanjuje se opasnost od nesreće“, smatra Joachim Knebel, znanstvenik s Karlsruher instituta za tehnologiju (KIT) te dodaje: „Zatvaranje nuklearne elektrane znači prekid lančane atomske reakcije. Upravo to je opasni dio cijele priče.“ Čak i kad je samo jedan atomski niz aktivan (ili postoji mogućnost da bude aktiviran) moguća je također i nesreća prouzročena atomskom energijom. Fizičar Stefan Thierfeldt bavi se, u suradnji s njemačkim ministarstvom, procesom prekida rada nuklearki. On zatvorene nuklearne elektrane uspoređuje s automobilom bez motora. Takav automobil se ne može sam od sebe pokrenuti - niti uzrokovati udes.

Strah i žudnja za toplinom
U nuklearki se pomoću dijelova neutrona dijele velike atomske jezgre, primjerice one uranove, a u tom procesu se oslobađa temperatura. Ova toplina pretvara se u vodenu paru koja se vodi u turbine koje pak pomoću generatora proizvode struju. Pogonsko gorivo nuklearne elektrane je uranov dioksid, u obliku gorivog štapova koji su povezani s gorećim elementima. Uran se pomoću neutrona dijeli na manje čestice, pritom nastaju novi neutroni koji ponovo mogu dijeliti uranove jezgre. Na ovaj način dolazi do lančane reakcije koja je temelj rada svake nuklearne elektrane. Da bi se obustavio rad nuklearke koriste se kontrolni štapovi koji se polažu u jezgre reaktora. Oni apsorbiraju neutrone te na taj način onemogućuju nastavak lančane reakcije. No gorivi elementi i dalje proizvode toplinu, premda znatno manje nego prije. „I nakon obustave rada elektrane u procesu je prirodno razlaganje radioaktivnih elemenata. Ova toplina nastala nakon razlaganja, iznosi prilikom brzog gašenja elektrane otprilike oko 7 posto toplinske energije aktivne atomske elektrane“, objašnjava Knebel.Činjenica je da atomska elektrana nakon njenog gašenja određeno vrijeme i dalje proizvodi energiju. Tek nakon tri mjeseca postotak proizvodnje topline padne na jedan posto u usporedbi s aktivnom elektranom. (Deutsche Welle)