Ključna riječ - neravnoteža

Godišnja zasjedanja MMF-a i Svjetske banke obično prate jake mjere sigurnosti, ali ovdje u Singapuru su posebno atraktivne. Čuveni ratnici – gurke, smješteni su široko oko prekrasnog kongresnog Suntec centra s prstima na okidačima strojnica. To je znak da u svijetu nešto nije dobro

Unutar kongresnog centra, međutim, stanje je daleko opuštenije. Svjetska ekonomija bilježi pet godina stabilnog rasta, nema niti jedne veće zemlje u kojoj postoji otvorena ekonomska kriza. Rast iznad 5 posto vuče gotovo sve zemlje svijeta. Čak se i u Africi osjeća kakav-takav napredak. U takvim okolnostima "neravnoteža" je najčešća riječ koja se čuje na sastancima radnih skupina, seminarima u obližnjem Pan Pacific hotelu ili u neformalnim raspravama na marginama skupa. Jer, iza prihvatljivog rasta gomilaju se neravnoteže koje lako mogu, ne budu li dobro prevenirane, dovesti do kraja `debelih` godina.

Ako se izuzme dogovor kako će Kina, Južna Koreja, Meksiko i Turska dobiti veće pravo glasa u MMF-u (za što mnogi kažu da je ipak samo forma, jer će i ubuduće odlučivati oni koji budu davali novac za kredite), top-tema je oživljavanje pregovora o liberalizaciji svjetske trgovine unutar WTO-a. Radi se o Doha rundi, kojom je 2001. u Kataru započeo proces pregovora o liberalizaciji, ali je zamrznut sredinom ove godine jer najrazvijenije zemlje svijeta ne žele prestati subvencionirati svoje farmere i pustiti zemljama u razvoju slobodan pristup.

Britanski ministar financija Gordon Brown , ovdje u svojstvu predsjednika International Monetary and Financial Commitia, obećao je manje razvijenima pomoć od 4 milijarde dolara godišnje za jačanje njihovih infrastrukturnih projekata. Iz tih zemlja stigao je odgovor kako više trebaju pristup tržištima Britanije i drugih razvijenih zemalja.

Razgovori će se nastaviti , kažu upućeni, a rezultate treba očekivati za dvije do tri godine. Dakle, hrvatskim seljacima je poruka da s jedne strane još imaju vremena koliko toliko se štititi državnim subvencijama, ali bi se trebali početi pripremati i za napadačke poteze, ako se ovo tržiste jednom zaista liberalizira. Zanimljiv je i pritisak SAD-a na Kinu da ojača svoju nacionalnu valutu juan. To bi trebalo učniti jer Kinezi imaju veliki platni suficit sa svijetom, ali oni to odbijaju učiniti. Kažu da sve rade postepeno.

Sjetio sam se jučer kolege Hrvoja Mateljića. On je u Lideru ispao zadužen za `katastrofične` teme. Tako je više puta pisao o opasnostima od ptičje gripe po hrvatsku ekonomiju. Evo mu novih procjena: dođe li do pandemije ptičje gripe, svjetska će ekonomija osjetiti štetu od nevjerojatnih 4 tisuće milijardi dolara. Od toga će 40 posto biti direktni troškovi , a čak 60 posto otpalo bi na promjene ponašanja potrošača. U to se ubraja i opasnost da prestanu putovati i odlaziti na odmore. Na Jadran na primjer.

Na kraju, povoljna vijest za tržište dionica u Hrvatskoj. Singapurska vladina korporacija za investiranje upravo je najavila kako će u zemlje latinske amerike i Istočne Europe uložiti nekoliko stotina milijuna dolara. Novaca po svijetu ima, ali kad ih se već može posuditi, ne bi bilo loše koristiti ih da posluže kad one gorespomenute neravnoteže izbiju na površinu globalne ekonomije.

Inače, koliko god bilo skupova na kojima novinar želi biti, ipak mora iskoristiti svaku minutu da upozna i mjesto održavanja skupa. A Singapur je zaista fantastičan grad kako su mi ga opisivali oni koji su ga već posjetili. Za sada samo ocjena kako je to najčistiji grad na svijetu koji sam posjetio.