Knez: Postavili smo visoku barijeru za ulazak novih igrača na hrvatsko tržište

Uvijek želimo napraviti jedan skok više. Napravili smo iskorak u regiju, ali te pozicije treba još učvrstiti. Agrokor ima ambiciju postati uspješna internacionalna kompanija, a to će sigurno i biti.

razgovarale Antonija Knežević i Manuela Tašler

Milijardu kuna ukupno će iznositi investicije Konzuma u 2009. godini, izjavio je Darko Knez na nedavnom otvorenju novog prodajnog centra toga trgovačkog lanca u Dubravi. Vijest o tako velikoj investiciji, osobito u vrijeme kad svi obustavljaju ulaganja, izazvala je veliku pozornost. U što Konzum ulaže taj impresivni iznos, gdje se planira dalje širiti te koje mete smatra zanimljivima otkrio nam je Darko Knez, predsjednik Uprave druge najveće hrvatske kompanije, u ekskluzivnom intervjuu, prvom u gotovo dvije godine otkako je na toj funkciji.

• Koliko Konzum još u Hrvatskoj ima prostora za širenje?
- Mislim da u Hrvatskoj ima još dosta prostora za razvoj naše maloprodajne mreže. U nekim bismo gradovima željeli biti mnogo prisutniji nego što jesmo. Izdvojio bih, primjerice Pulu ili Split u kojem imamo samo jedan Super Konzum, zatim Osijek, u kojem je naša najveća trgovina tek nešto veća od 1.000 kvadrata ... U nekim smo gradovima vrlo slabo zastupljeni, u drugima smo prisutni, ali uglavnom s malim formatima, u trećima pak obratno ... Tako da imamo još dosta posla na širenju, ali i restrukturiranju kako bismo dobili pravi omjer različitih formata.

• Česta je primjedba da Konzum raste na račun svojih dobavljača. Kakvi su sada rokovi plaćanja?
- Ne slažem se s vašom tvrdnjom, ona nije istinita. Konzum raste u suradnji sa svojim dobavljačima. U vezi s rokovima plaćanja, naravno da se loša situacija na financijskim tržištima odrazila i na Hrvatsku, pa i na Konzum. Međutim, naša se likvidnost iz dana u dan popravlja i moram reći da su naši rokovi plaćanja unutar granica vodećih trgovačkih lanaca.

•Kakvi signali, u smislu prodaje, dolaze ljetos s Jadrana?
- Prva dva tjedna srpnja prodaja je bila slabija oko pet posto, no u drugoj polovini promet se izjednačio s prošlom godinom. Sezona je nešto kasnije krenula ove godine, ali čini mi se da će malo dulje trajati. Zasad smo vrlo optimistični u vezi s drugim dijelom sezone.

• Na otvorenju novog Super Konzuma izjavili ste da ove godine ulažete oko milijardu kuna. U što?
- Milijardu kuna iznosi vrijednost investicija koje će se ove godine dovršiti. Dakle, nisu vezane samo uz širenje maloprodajne mreže i građenje novih objekata. Tu je i gradnja novog distributivnog centra vrijednog oko 460 milijuna kuna koji će nam pomoći da povećamo razinu efikasnosti. Osim toga investiralo se i u informatičku tehnologiju i, naravno, edukaciju zaposlenih.

• Možete li navesti konkretan primjer poboljšanja efikasnosti?
- Objedinjavanjem skladišta na jednoj lokaciji izbjeći ćemo dupliciranje isporuka u iste prodavaonice s više skladišta i na taj način smanjiti troškove transporta. Osim toga, uveli smo još neke promjene. Implementirali smo Paragon, jedan od najboljih softvera za planiranje ruta, odnosno upravljanje transportom. Također uveli smo roll kontejnere umjesto paleta. Na njih može stati više robe, a s obzirom na to da su na kotačićima, manipulacija je brža i jednostavnija. Također, u novom centru moći ćemo raditi glasovno komisioniranje. Sada imamo ručne terminale – svaki komisionar koji skuplja robu u ruci drži taj ručni terminal i putem bar koda i skenera potvrđuje što je sve iskomisionirao. S glasovnim komisioniranjem neće više morati imati terminal, već će imati slušalice i komisioniranje će potvrđivati glasom. To znači da će cijelo vrijeme imati dvije ruke slobodne, što bitno olakšava i ubrzava cijeli postupak. Najbolja svjetska praksa pokazuje da se u tom slučaju produktivnost može dići za oko 20 posto. Sve te promjene kumulativno čine ogromnu razliku. Mi želimo uhvatiti korak s najboljim svjetskim lancima. U nekim procesima već jesmo.

• Kako objašnjavate pad dobiti u prvom polugodištu?
- Konzum je za prvih šest mjeseci ove godine ostvario rast poslovnih prihoda više od šest posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i istodobno pojačao svoj tržišni udio za više od jedan postotni poen. Pad dobiti posljedica je naše velike investicije u konkurentnost, brojna sniženja i akcije jer nam je prioritet i u ovim tržišnim uvjetima zadržati razinu potrošnje. Dakle, jasno je gdje je Konzum investirao tu razliku dobiti: u naše kupce i u unaprjeđenje poslovnih procesa o kojima smo ranije govorili. Cilj nam je tu investiciju vratiti kroz povećanje volumena i efikasnosti te smanjenje troškova. Upravo je kriza prilika da neke stvari bolje posložimo, postanemo efikasniji i pripremimo kompaniju za novi ciklus razvoja na hrvatskom, ali i na novim tržištima.

• Jesu li sada povoljnije prilike za preuzimanje nego što su bile prije dvije godine, kad ste željeli kupiti turski Migros?
- Situacija je prije dvije godine bila takva da su cijene preuzimanja bile vrlo visoke. U to vrijeme rast tržišta je bio visok, kao i kupovna moć. Sada se situacija promijenila. Prema tome, ne treba gledati što je bilo, već što je sada, i na osnovi novih saznanja procijeniti što je najbolja investicija. Zanimljiva su nam velika tržišta s velikim potencijalom rasta. Možda tursko, rusko ili neko drugo.

• Rusija, na koju 'pikirate', ipak je malo daleko....
- Svako je tržište specifično. Rusko je tržište veliko i niskog stupnja koncentracije. Vjerujem da bismo mi takvom tržištu svojim znanjem donijeli novu kvalitetu. Jedan od izazova kod ruskog tržišta jest i to što je riječ o velikim udaljenostima. Cestovna infrastruktura relativno je nerazvijena i transport tamo predstavlja znatniji trošak. Međutim, veliki potencijal rasta čini ga izuzetno atraktivnim. Ulazak na takvo tržište bio bi velika prilika ne samo za hrvatsku trgovinu nego i za kompletnu prehrambenu industriju regije.

• Nije li logičnije da se trgovina širi u koncentričnim krugovima? Domaće tržište, pa susjedna zemlja....
- Ako pogledate svjetske retailere, vidjet ćete da to nije pravilo. Tesco je dominantan u Engleskoj, ali ga nema u Francuskoj niti u Njemačkoj. Sada ulaže u Daleki istok. Naravno, najlakše je ići u susjedstvo, ali pitanje je potencijala rasta. Treba tražiti tržišta koja su dovoljno velika, na kojima možete ostvariti profitabilnu operaciju. Tom se logikom vodi i Konzum. Mi smo prisutni u regiji, voljeli bismo još u njoj učvrstiti svoju poziciju, organski ili akvizicijama, ali ako vidimo da u drugim zemljama ima više potencijala nego u susjedstvu ići ćemo u te zemlje. Zanimaju nas tržišta koja nisu zasićena u smislu kvadrata, koja imaju potencijal rasta, nisu konsolidirana i za koja procjenjujemo da bi bila dobra za nas. Različitim kompanijama odgovaraju različita tržišta. Imate, s jedne strane, Metro koji otvara veliki broj tržišta sa svojim cash&carry formatima, a, s druge, Tesco koji otvara mnogo manje tržišta, ali na svakom želi biti lider, a ne uzeti samo dio kolača poput Metroa. Tesco kreće najprije s hipermarketima, a onda s manjim formatima popunjava tržište.

• Kako to da Konzum nema cash&carry format?
- Odlučili smo se da ne želimo otvarati cash&carry format koji bi ujedno bio i maloprodaja, već smo ga u potpunosti posvetili profesionalcima - trgovcima, ugostiteljima, institucionalnim kupcima itd. Mi cash&carry format koristimo isključivo kao veleprodajni format, i to se pokazalo uspješnim.

• Što biste napravili s Getroovim trgovinama u slučaju preuzimanja tog lanca?
- Mogu samo načelno odgovoriti. Kada bi do toga došlo, vjerojatno bismo odlučivali o svakom objektu posebno. Dakle, ovisno o njegovoj poziciji, veličini, udaljenosti konkurencije....

•Navodno Getro na kraju nije dobio nijednu konkretnu ponudu. Pa ni od Konzuma. Odustali ste od kupnje?
- Mogu samo reći da pratimo situaciju. Bitno nam je što se događa s Mercatorom, s Getroom i sa svim ostalim ozbiljnim igračima na tržištu. Pratit ćemo i dalje razvoj situacije.

• Smatrate li da ste uspjeli zatvoriti hrvatsko tržište za dolazak novih velikih igrača?
- Potencijalni interes za nove ulaske stranih igrača sve je manji. Jedan od razloga je konkurentnost tržišta. Osim toga, hrvatsko je stanovništvo disperzirano, nema mnogo velikih gradova. Zatim, Hrvatska je logistički zahtjevna, ima vrlo snažnu domaću proizvodnju... Prema tome, mislim da su ulazne barijere za potencijalne pridošlice relativno visoke. Novi greenfield ulazak za bilo kojeg stranog igrača trenutačno bi bio vrlo skupa operacija. Naravno, uvijek postoji mogućnost preuzimanja. Za najjače, poput primjerice Tesca ili Carefoura, ovo je relativno malo tržište. Oni se sada bave Brazilom, Rusijom, Indijom i Kinom.

•Znači, vi možete malo odahnuti?
- Pa, mi imamo vrlo ozbiljne internacionalne konkurente. U Hrvatskoj su već dulji niz godina prisutni gotovo svi europski retalieri. Na ovako konkurentnom tržištu nema predaha.

• Kakva je trenutačna situacija u Srbiji? Kako tamo stojite?
- Mnogo smo investirali u to tržište i u odnosu na prošlu godinu u maloprodaji smo ostvarili rast od gotovo 50 posto.

• Kada ćete tamo biti prvi, što ste već uspjeli postići u BiH?
- Mi nikad nismo tvrdili da nam je to cilj. Želimo biti uspješan trgovac, kojeg će kupci prepoznati i imat će profitabilno poslovanje. Kako će se dalje tržište razvijati, vidjet ćemo. Hoće li se vodeći lanci tamo dalje samostalno razvijati, hoće li ući neki novi internacionalni trgovci...

• Pretpostavka je da nećete skrštenih ruku čekati da uđe jači igrač i da vas potisne s osvojene pozicije...
-Mi smo vrlo borbeni. Vjerujem da ćemo i ubuduće biti takvi. Sada smo koncentrirani na tri tržišta. Želimo u tom dijelu biti uspješni. Ako pokažemo da na tako malom tržištu, koje je vrlo kompleksno, možemo biti uspješni i profitabilni, znači da imamo potreban know-how koji možemo iskoristiti za veliki iskorak na internacionalna tržišta.

• Znači, još ste u fazi pripreme za skok. Ne doživljavate se kao netko tko je već skok napravio?
- Mi uvijek želimo napraviti jedan skok više. Napravili smo iskorak u regiju, ali te pozicije treba još učvrstiti i dalje graditi dobar brend. Agrokor ima ambiciju postati uspješnom internacionalnom kompanijom i to će sigurno i biti.