Koliko certificiranih stručnjaka imaš, toliko vrijediš

Tvrtke u IT industriji potiču svoje zaposlenike na stjecanje raznih certifikata za područje kojim se bave. Zaposlenicima to osigurava brže napredovanje, a tvrtkama potvrdu da ima kompetentne stručnjake za obavljanje poslova koji se oglašavaju na natječajima.

piše Jasmina Trstenjak
[email protected]

Dobivanje poslova na natječajima, potvrda razine stručnosti za određeno područje te onaj divni osjećaj osobnog napredovanja u struci možda su tri najvažnija razloga koji pojedince tjeraju na daljnje ‘uljepšavanje’ svog znanja. Isti razlozi vrijede i za pojedince koji se u IT industriji odlučuju na certificiranje, ali i za tvrtke koje potiču svoje zaposlenike da posvete pozornost certificiranju na području kojim se bave. Rejting se diže obostrano.
- Duboko smo uvjereni da su stručna kompetencija i poslovna korektnost jedini ključ uspjeha na tržištu - potvrđuju u sistem- integratoru Recro-netu u kojemu se već godinama ulaže u edukaciju i certifikaciju zaposlenika.

Rekorder je Recro-net
Danas imaju 60 certificiranih djelatnika koji zajedno posjeduju više od 460 certifikata. To Recro-net, čiji je predsjednik Uprave Tomislav Hrisoho, čini IT tvrtkom s najvećim brojem stručnih certifikata u Hrvatskoj, među kojima su najvažniji informatički certifikati. Usput, svako područje ima svoj ‘najvažniji’ certifikat. Tako se, primjerice, najvažnijim Cisco certifikatom može smatrati Cisco Certified Internetwork Expert (CCIE), a najvažnijim Microsoft certifikatom Microsoft Certified IT Professional (MCITP).  Za Cisco certifikate, objašnjavaju u Recro-netu, sve osim CCIE, dovoljno je položiti potrebne ispite na nekom od VUE ispitnih centara (Virtual University Enterprise) i certifikat se automatski stječe. Recro-net ima 12 MCITP certificiranih djelatnika te 11 djelatnika s CCIE certifikatom. Od ostalih većih certifikata izdvajaju Cisco certifikate CCNA koje ima 37 djelatnika i CCNP koje posjeduju 24 djelatnika. Od Microsoft certifikata pak MCSA koji posjeduje njihovih 16 zaposlenika te MCSE koji je u rukama 12 zaposlenika. Važnost certifikata je, naglašavaju, u potvrdi da su djelatnik, a time i tvrtka kvalificirani za stručno održavanje opreme.
Slično razmišlja i Ante Mandić, predsjednik Uprave softverske grupacije IN2 unutar koje trenutačno stotinjak zaposlenika ima 211 stručnih certifikata.
- Očekuje se, ali ne obvezuje, da zaposlenik potvrdi svoju stručnost u tehnologiji kojom se bavi. To je dobro i za njegovu karijeru, a i kompaniji je to potvrda da ima kompetentne stručnjake za obavljanje poslova koji se oglašavaju na natječajima - kaže Mandić.
Certifikate bitne na poslovnim područjima koje pokriva IN2 grupa mogli bismo podijeliti na stručne i ostale. Stručni se certifikati odnose na tehnologiju, objašnjava Mandić, uključujući i operativne sustave koji se koriste u rješavanju pojedinih informacijskih sustava, kao što su Oracle, Java, Microsoft, Linux, Unix, SpringSource ili Quest. Dio se certifikata odnosi na kompaniju, a dio na zaposlenike. Od ostalih certifikata trenutačno su se po važnosti izdvojili certifikati za upravljanje projektima (PMP, IPMA), za IT Service Management (ITIL) te certifikati za sigurnost (IRCA, ISACA). Njih trenutačno u IN2 Grupi ima 21.

Neovisno testiranje
A da nije baš lako doći do tih ‘IT papira’, dovoljno govori procedura. Naime uvjete za stjecanje pojedinog certifikata, broj potrebnih ispita te razinu znanja koja će se tražiti na svakom ispitu određuje svaki vendor za pojedinu tehnologiju. Primjerice, objašnjava Mandić, Oracle korporacija određuje te uvjete za certifikate koji se odnose na Oracle, a odnedavno i Java tehnologiju. Testiranja uvijek provode neovisne tvrtke koje se u pravilu bave jedino testiranjem kandidata za sve vendore. Najpoznatije kompanije za provođenje testiranja su Pearson VUE i Prometric. Uobičajeno je da se pojedini certifikat odnosi na pojedinu verziju alata ili jezika, a praksa je da je izlaskom nove verzije potrebno obnoviti certificiranje, obično polaganjem jedino razlike u odnosu na prethodnu verziju. Dakle, ni kad se prijeđe ona posljednja stepenica nije gotovo jer certificiranje ima stanoviti rok trajanja i iziskuje obnovu znanja. Traje, naime, onoliko godina koliko je to naveo vendor. Primjerice, Cisco CCIE certifikat vrijedi dvije godine, a za ostale Cisco certifikate uobičajeno je trajanje tri godine. Usput, riječ je o vrlo profitabilnom biznisu.

- Budući da vendori uvjetuju da kandidat mora odslušati i službeni tečaj kako bi uopće stekao uvjete za polaganje pojedinih ispita, dakle i za certificiranje, a vrijednosti se u pravilu kreću od tisuću do dvije tisuće dolara plus trošak izlaska na pojedini ispit od nekoliko desetaka do nekoliko stotina dolara, lako je izračunati da je riječ o vrlo unosnom poslu i za vendore i za certifikacijske kompanije - potvrđuje Mandić. Za pojedine ispite, primjerice PMP, uvjetuje se da kandidat ima nekoliko godina radnog iskustva te iskustva u obavljanju pojedinih poslova. Takvi certifikati obično i nisu namijenjeni svim zaposlenicima nego onima koji namjeravaju nastaviti karijeru na području vođenja projekata ili timova. Mandiću certificirani stručnjak znači veću šansu za dobivanje pojedinih poslova na natječajima te potvrdu da je riječ o zaposleniku svjesnome da se u tom poslu stalno usavršavanje podrazumijeva i da je certificiranje prepoznao kao jedan od načina cjeloživotnog učenja.
 
Komponenta kvalitete zaposlenika Važno je napomenuti da iako sam certifikat nije i apsolutna potvrda da je zaposlenik s certifikatom bolji i produktivniji od onoga bez njega, on je ipak jamstvo učenja mnogo šireg područja od onoga koje se koristi svakodnevno u poslu pa je i vejrojatnost da će stručnost osobe koja posjeduje takva znanja biti veća.
- No pitanja produktivnosti i kvalitete zaposlenika su šira od samog certificiranja pa certifikat smatramo tek jednom dodatnom potvrdom kvalitete zaposlenika - naglašava predsjednik Uprave IN2 Grupe. I dok svi oni rade na istim projektima, ipak se očekuje da će oni s certifikatom kompetenciju koju su njime stekli pokazati i na projektima pa je uobičajeno da certificirani zaposlenici brže napreduju od onih bez certifikata.
- Pritom nije riječ o pravilu, nego o statističkoj činjenici - zaključuje Mandić.