Koliko je ?oblak? siguran?

Hakeri postaju sve kreativniji u svojim napadima na određene kompanije, pa je tako i Twitter nedavno otkrio kakve su posljedice takvog napada. Prije nekih mjesec dana jedna je administrativna zaposlenica ove društvene mreže bila žrtvom upada u njen osobni e-mail, tvrdi na svom blogu jedan od suosnivača Twittera, Isaac ‘Biz’ Stone.

Pripremio: Vanja Figenwald

Haker je upotrijebio informacije iz e-mail računa kako bi pristupio Google Apps računu ove zaposlenice u kojem su se nalazili razni Twitterovi dokumenti od ideja do financijskih detalja. Blog site TechCrunch primio je 310 povjerljivih Twitterovih dokumenata od hakera koji se naziva Hacker Croll.U posljednjih nekoliko godina stručnjaci za sigurnost uočili su porast ciljanih napada. Za razliku od, primjerice, velikih spam kampanja stvorenih sa svrhom otkrivanja osobnih informacija kao što su bankvoni računi, ovakvi napadi odnose se na hakere koji ciljaju na jednog do pet zaposlenika iste tvrtke. Motiv je ukrasti povjerljive informacije za osobni profit hakera, objašnjava Patric Runald, šef sigurnosti u F-Secure, tvrtki za internetsku sigurnost. Tipovi organizacija koje su nerijetko metom ovakvih napada su tvrtke iz obrambene industrije, vlade i neprofitne organizacije s vezama prema Tibetu, dodaje.

Meta napada često su zaposlenici koji nisu na najvišim razinama zato što oni imaju pristup informacijama korisnima za hakere, bilo da je riječ o nacrtima ili podacima o mušterijama. Primjerice, u kompaniji Northrop Grumman, hakeri često pokušavaju ciljati računala zaposlenika u odjelu za ugovore zbog njihovog poznavanja tržišta. Nakon incidenta s Twitterom, neki su počeli nagađati o kvaliteti Googleove sigurnosti, ali ih je Biz Stone oslobodio odgovornosti u svom blogu napisavši kako ‘ovaj napad nije imao veze s ranjivosti Google Appsa koju nastavljamo koristiti’, već je samo naglasio potrebu pažljivijeg biranja zaporki.

Najbolje zaporke imaju više od 8 ili devet znakova i sastavljene su od alfanumeričkih znakova, odnosno kombinacije slova i brojeva, kaže John Pirc, bivši šef sigurnosti u CIA-i i trenutni direktor internetske sigurnosti u IBM-u. Zaista, nastavlja, problem je u tome što ljudi ne prakticiraju dobru sigurnost svojih zaporki i koriste istu zaporku za niz različitih aplikacija. No, s druge strane, ovaj je incident ipak ukazao na probleme vezane uz novu generaciju računalstva, cloud computing, odnosno smještanje niza aplikacija na udaljene servere kompanija (u oblak, kako se kolokvijalno zove), umjesto na osobna računala. Neki pozivaju na bolje sigurnosne mehanizme.

‘Što se tiče Twitterovih podataka, hakeri su bili u mogućnosti otkriti zaporku i prijaviti se anonimno od bilo kuda’, kaže Rich Marcello, predsjednik sustava i tehnologija u Unisysu. Zato sada njegova kompanija radi na višoj razini sigurnosti koja će zapravo sakriti podatke koji pristužu u njihov oblak i samo će korisnici unutar određenih zajednica, koji se prijavljuju s određenih lokacija, moći tim informacijama pristupiti. To je slično situaciji iz filma Harry Potter u kojoj samo oni likovi koji su članovi konkretne skupine mogu zaista fizički vidjeti sjedište Reda feniksa. ‘Ako to uspijete, čak i pored probijene zaporke, hakeri neće moći shvatiti smisao podataka’, tvrdi Marcello.

Kompanije bi morale razmisliti i o vrsti informacija koje stavljaju u oblak. Iako je dostupna suradnja preko e-maila kada su  upitanju ugledni davatelji usluge s kvalitetnim osiguranjem, neke je aplikacije bolje ostaviti iza firewalla, kaže Dennis Quan, direktor autonomnog računalstva u IBM-u i predlaže privatne oblake za aplikacije koje sadrže povjerljive ili tajne informacije. ‘Dio ljepote cloud computinga je u tome da korisnici ne moraju shvatiti detalje tehnologije koju koriste’, kaže Quan. ‘Ta jednostavnost je sjajna za korisnike, ali može biti zato opasna za poslovnu zajednicu i vlade’.

Ideja cloud computinga dobija sve više zamaha i veće informatičke kompanije već su počele utrku prema ovoj tehnologiji, no s rastom njene popularnosti i sve većim spremanjem osjetljivih podataka na udaljene servere umjesto na svoja računala, stvari bi mogle postati čupave. Naime, iako su i osobna računala sve više spojena na internet cijelo vrijeme, pa time i otvorena za napade, kod kuće korisnik u bilo kojem trenutku može iščupati kabel iz routera i postati savršeno nedostupan kada god mu to odgovara, dok s udaljenim serverima to nije slučaj.