Koliko su (in)solventni glavni strani partneri Hrvatske

Globalni indeks insolventnosti Dun&Bradstreeta BonLine i Lider predstavljaju dvadeset najzanimljivijih tržišta na kojima Hrvatska ostvaruje čak 72 posto izvoza.

Piše Veljko Drakulić
BonLine

Dun&Bradstreet, najveća svjetska bonitetna kuća čiji je zastupnik za Hrvatsku tvrtka BonLine, predstavila je globalni indeks insolventnosti koji obuhvaća ukupno 29 država svijeta koje čine otprilike 72 posto od ukupnoga svjetskog BDP-a. Među tim zemljama mnogo je hrvatskih izvoznih odredišta. BonLine i Lider donose vam pregled najzanimlijvijih hrvatskih izvoznih tržišta. U 20 analiziranih država Hrvatska je prošle godine ostvarila izvoz od gotovo 65 milijardi kuna, odnosno riječ je o 72 posto naših izvoznih tržišta.
Broj stečajeva u svijetu znatno se smanjuje, ali ipak je na razini višoj nego prije krize. Najveći pad zabilježen je u posljednjem kvartalu 2010. u zemljama u razvoju poput Južnoafričke Republike, Brazila, Poljske i Singapura. Nordijske zemlje jedine su zabilježile porast broja stečajeva u posljednjem kvartalu 2010. Svjetska se ekonomija u prvom kvartalu ove godine nastavila oporavljati, što sugerira da broj stečajeva u svijetu i dalje pada, pa su se profitabilnost poduzeća i disciplina plaćanja poboljšali. Ipak, pokazatelji kao što su visoke cijene nafte i hrane, dužnička kriza u eurozoni koja ugrožava bankarski sektor, prekidi u nabavnim lancima zbog tsunamija u Japanu te povećanje kamata kao odgovor na inflatorne pritiske upozoravaju nas da bi pad broja stečajeva mogao biti privremen. Zbog toga se hrvatskim izvoznicima savjetuje da prije sklapanja posla u inozemstvu provjere bonitet svakog kupca.
Naravno, treba i stalno pratiti situaciju na stranim tržištima, što se ovih dana najbolje vidi na primjeru našega najvećeg izvoznog partnera Italije, u kojoj hrvatske tvrtke ostvaruju čak 18,6 posto izvoza.

Kolika je insolventnost na hrvatskim izvoznim odredištima:

Bosna i Hercegovina
• Nijedna institucija ne vodi evidenciju o broju stečajeva.
• U svibnju je 26.000 tvrtki imalo blokiran bar jedan račun, što je povećanje od 62,5 posto u odnosu na 2009.

Njemačka
• Broj stečajeva pao je 10,7 posto u posljednjem kvartalu 2010. u odnosu na godinu prije, a u kvartalu prije 10,1 posto u odnosu na prethodnu godinu.
• Pad je pozitivno utjecao na ekonomski oporavak pa su se uvjeti kreditiranja i disciplina plaćanja znatno poboljšali.
• U idućem razdoblju očekuje se velik pad broja stečajeva jer ekonomija rapidno raste.

Slovenija
• Lani je u Sloveniji pokrenut 541 stečajni postupak, 63 posto više nego 2009. Rast se nastavlja i ove godine - dosad je je pokrenuto 412 stečajeva.
• U ožujku je blokiran račun imalo 6577 tvrtki, što je bilo povećanje od 27 posto.
• Čak 44,4 posto računa blokiranih dulje od pet dana imaju tvrtke u sektoru građevinarstva, financija, osiguranja i trgovine.

Austrija
• Broj stečajeva porastao je 6,5 posto u posljednjem kvartalu 2010. u odnosu na godinu prije.
• Austrijske banke zbog toga su postrožile uvjete kreditiranja, pa je građevinski sektor najviše pogođen.
• U idućem razdoblju ne očekuje se daljnje povećanje broja stečajeva.

Srbija
• Broj stečajeva porastao je s 333 (2009.) na 1046 (2010.). U prvoj polovini 2011. otvoreno je 579 stečajnih postupaka.
• Lani su na osnovi pokrenutog automatskog stečaja iz Registra izbrisana 5974 poduzeća čiji su računi bili blokirani više od tri godine. Ove godine cenzus se spušta na godinu manje, a u 2012. taj se rok, napokon, svodi na godinu dana.
• Stečaj u prosječno traje godinu, mjesec i 26 dana.
• Prema posljednjim podacima Narodne banke Srbije, u blokadi je 23.609 pravnih osoba i 39.422 obrtnika. Zajedno imaju dug od 227,4 milijarde dinara (otprilike 2,2 milijarde eura).

Mađarska
• Broj stečajeva porastao je za 6,9 posto u posljednjem kvartalu 2010. u odnosu na godinu prije, što je relativno dobar pokazatelj zbog toga što je u trećem kvartalu rast bio 35,1 posto.
• Zbog manjeg broja stečajeva mađarske izvozne kompanije zabilježile su dobre poslovne rezultate.
• Zbog većih poreza i slabljenja potraže za izvozom očekuje se daljnji rast broja stečajeva.

Velika Britanija
• Broj stečajeva povećao se 0,4 posto u posljednjem kvartalu 2010. u odnosu na godinu prije.
• Porast je utjecao na ekonomsko usporenje u posljednjem kvartalu 2010. i povećanje nezaposlenosti, postroženje kreditnih uvjeta i slabljenje domaće potrošnje.
• Najranjivije su financijske i osiguravajuće tvrtke te one koje se bave nekretninama, nakon njih slijede maloprodaja i osobne usluge.
• Sektori koji bilježe smanjenje stečajeva: hrana i piće, građevinarstvo i prijevoz.

Nizozemska
• Broj stečajeva pao je sedam posto u posljednjem kvartalu 2010. u odnosu na godinu prije.
• Pad je pozitivno utjecao na ekonomski oporavak pa se disciplina plaćanja znatno poboljšala.
• Očekuju se daljnji veliki padovi broja stečajeva i jačanje domaće potražnje.

Francuska
• Broj stečajeva pao je 9,7 posto u posljednjem kvartalu 2010. u odnosu na godinu prije.
• To je pozitivno utjecalo na snažan ekonomski oporavak pa su se uvjeti kreditiranja i disciplina plaćanja poboljšali.
• Predviđa se da će se broj stečajeva i dalje smanjivati u idućem razdoblju.

Poljska
• Broj stečajeva pao je 18,3 posto u posljednjem kvartalu 2010. u odnosu na godinu prije.
• To je pozitivno utjecalo na robustan ekonomski rast, dobre poslovne prilike te plaćanje.
• Kratkoročno se očekuje daljnji pad broja stečajeva.

Švicarska
• Broj stečajeva porastao je 17,7 posto u posljednjem kvartalu 2010. u odnosu na godinu prije.
• To je negativno utjecalo na nove narudžbe, kojih je sada manje, i na slabljenje privatne potražnje.
• Zbog postroženja kreditnih uvjeta očekuje se daljnji rast broja stečajeva.

Španjolska
• Broj stečajeva pao je 8,6 posto u u posljednjem kvartalu 2010. u odnosu na godinu prije.
• To je pozitivno utjecalo na ekonomski oporavak nakon duboke recesije.
• Građevinska industrija i veleprodaja bilježe pad broja stečajeva.
• Financijski sektor, nekretnine i hotelijerstvo bilježe rast broja stečajeva.