Koliko vrijedi imovina Srbije na Kosovu?

Nijedna državna institucija nema potpune podatke o tome kolika je ukupna vrijednost imovine srpskih javnih i privatnih poduzeća, rezervi ugljena i drugih mineralnih sirovina na Kosovu i Metohiji, kao i potraživanja i dugova koje Srbija i danas otplaćuje u ime svoje pokrajine

Procjene imovine na Kosovu i Metohiji kreću se u desetinama milijardi eura, a podaci se uglavnom temelje na stanju iz 1999. godine, pa ih treba uzeti sa zadrškom jer nema valjane procjene trenutačnog stanja. Ipak, procjene su da je riječ o svotama od nekoliko desetina milijardi eura, prenosi B92.

Sudbina srpske državne i privatne imovine na Kosovu neizvjesna je već gotovo devet godina. Od 1999. godine, otkad je ta srpska pokrajina pod upravom UNMIK-a, Srbija nije uspjela vratiti nijedan objekt, niti koristiti resurse na tom dijelu svoje teritorije. Takvo stanje posljedica je činjenice da država otad nema nikakvih ni prava niti ovlasti na Kosovu, ali i politike državnog vrha koji je kao krunski argument prava nad tim dijelom teritorija navodio da je Srbija gradila poduzeća na Kosovu i da otplaćuje njegov vanjski dug. 

Na Kosovu se već nekoliko godina provodi i privatizacija društvenih poduzeća, pri čemu je nove vlasnike, većinom Albance, dobilo više od 300 tvrtki. Srpski čelnici navode da je riječ o nelegalnoj privatizaciji, jer je provodi Kosovska poverilačka agencija, kao organ UNMIK-a, koji prema rezoluciji 1244 ima pravo upravljanja imovinom, ali ne pod cijenu otuđenja.  
 
Na Kosovu je privatizirano više od 350 poduzeća  

Prema podacima Ministarstva za Kosovo i Metohiju zaključno sa studenim prošle godine, na Kosovu je privatizirano 356 društvenih poduzeća. Ukupan ima 445 novoosnovanih kompanija, a potpisano je 330 kupoprodajnih ugovora. Prihod od privatizacije iznosi 325 milijuna eura. Agencija planira privatizirati ili likvidirati ukupno 500 poduzeća.
Posebno je nezavidan položaj javnih poduzeća u KiM koja svojom imovinom ne raspolažu već gotovo devet godina. Kosovska poverilačka agencija još nije počela njihovu privatizaciju, ali je izvršila preobrauzbu u holdinge AD, dok je u drugoj fazi predviđeno osnivanje novih poduzeća također metodom spin-ofa. Srpski su čelnici u više navrata upozoravali strane investitore da će ulaganja prema tom, pravno neosnovanom modelu privatizacije biti osporene pred međunarodnim sudovima.

Imovina poduzeća iz Srbije na Kosovu

Poduzeća iz srednje Srbije na Kosovu imaju 1.218 objekata, iz Vojvodine 14, a uz imovinu javnih poduzeća ukupno ima 1.358 objekata, čija se vrijednost procjenjuje na oko 1,5 milijardi dolara. PTT Srbija na KiM ima 130 objekata, Železnice Srbije 55, Srbijašume 45, a Elektroprivreda Srbije 18 objekata. Samo imovina EPS-a, prema istim podacima, vrijedi oko tri milijarde eura, a procjene su da bi njenim otuđenjem to javno poduzeće pretrpjelo gubitak od najmanje 1,5 milijardi eura. EPS je dosad na godinu gubio oko 200 milijuna eura jer nije mogao koristiti kapacitete na Kosovu, a od 1999. godine EPS svake godine samo za naknade radnicima koji su ostali bez posla iz cijene struje izdvaja 20 miljuna eura.

Na Kosovu posluju tri javna poduzeća koja su formalno još dio EPS-a. Riječ je o poduzećima Kopovi, Termoelektrane i Elektrokosovo distribucija, nad kojima EPS nema nikakvih ovlasti. Kad je riječ o Železnici, knjigovodstvena vrijednost njene imovine na Kosovu, računajući infrastrukturu i vozila, premašuje 206 milijuna eura, dok je tržišna vrijednost vjerojatno višestruko veća. Sastoji se od 330 kilometara pruga, 33 željezničke popstaje, 19 dizel-lokomotiva, 15 dizel-motornih vozova, 570 teretnih i 45 putničkih vagona. Poduzeće Telekom Srbija pretrpjelo je velike materijalne gubitke zbog protuzakonitog isključivanja i uništavanja baznih stanica i druge telekomunikacijske opreme potkraj listopada 2006. godine.

Ukupna šteta tog poduzeća u posljednjih sedam godina zbog oduzete imovine, izgubljene dobiti, oduzetih prava i obveze isplaćivanja zarada raseljenim bivšim radnicima iznosi oko 1,4 milijarde dolara. Vrlo vrijedan resurs na Kosovu su i izuzetni energetski potencijali, među kojima najvažnije mjesto ima lignit, čije se rezerve procjenjuju na 14,7 milijardi tona i po opsegu su na petom mjestu u svijetu. Rezerve olova i cinka na području Kosova i Metohije procijenjene su na 51 milijun tona, što predstavlja tri četvrtine bilančnih rezervi Srbije.

Vrijednost rudnog bogatstva je nekoliko desetina milijardi eura

Prema važećim cijenama metala na svjetskom tržištu, zalihe olova i cinka u toj pokrajini s prosječnim sadržajem 3,5 posto olova, 2,5 posto cinka i 60 do 70 grama srebra po toni, vrijede oko osam milijardi eura. UNMIK i Srbija iznose različite vrijednosti ukupnoga rudnoga bogatstva, pa je tako privremena administracija na Kosovu izašla s procjenom prema kriterijima Svjetske banke od 13,5 milijardi eura, dok su domaće procjene i znatno veće. Vrijednost 0 lignita je prema UNMIK-u šest i pol milijardi eura.

U vlasništvu Srbije je, prema podacima Ministarstva za Kosovo i Metohiju, i 24.500 hektara poljoprivrednog, šumskog i građevinskog zemljišta, službene zgrade površine veće od 1,4 milijuna četvornih metara, više od 145 tisuća četvornih metara poslovnih i 25 tisuća četvornih metara stambenih zgrada, četiri tisuća kvadrata objekata posebne namjene i 750 tisuća četvornih metara ostalih građevinskih objekata. Ukupna procijenjena vrijednost tog dijela državne imovine prije nekoliko je godina procijenjena na 220 milijuna eura. Valja imati na umu i da je poslije 1999. godine s Kosova i Metohije izbjeglo više od 30 tisuća srpskih obitelji, a vrijednost objekata i imovine koju su tamo ostavili procjenjuje se na najmanje četiri milijarde dolara.

Kao veliku stavku državni vrh je navodio i izdvajanja Srbije kroz Fond za kreditiranje bržeg razvoja Kosova, još od 1966. godine. Prema podacima resornog ministarstva, do 1990. godine putem tog fonda na Kosovu je uloženo oko 4,37 milijardi dolara, od  čega je udjel Srbije oko 40 posto, odnosno 1,75 milijardi dolara. Šef Ekonomskog tima za KiM Nenad Popović svojedobno je, međutim, izjavljivao da su ulaganja Srbije na Kosovo od 1960. do 1990. godine iznosila čak oko 17 milijardi dolara.

Dug Kosova i Metohije prema inozemstvu

Posebno poglavlje čini otplata duga Kosova. Srbija je, prema podacima Narodne banke Srbije, na kraju prošle godine, dosad isplatila 328 milijuna dolara, od ukupno 1,58 milijardi dolara duga Pariškom i Londonskom klubu, međunarodnim financijskim organizacijama i na osnovi kliringa.Kao što navode u Ministarstvu za KiM, veliki problem je i neriješeno pitanje imovine građana koja nije u vlasništvu zakonitih vlasnika. - Uzurpirano je milijun katastarskih parcela obradivog zemljišta, livada i šuma, čiji su vlasnici Srbi i čija se vrijednost može procijeniti na oko 50 milijardi dolara, a njima raspolažu Albanci.

Kosovski Albanci su tijekom pregovora sa srpskom delegacijom zagovarali tezu da sva imovina na Kosovu pripada njima u skladu s metodom sukcesije iz 2001. godine, koja je vrijedila za sve republike bivše SFRJ, a prema kojemu je svaka republika zadržala imovinu na svom teritoriju. Srpska strana je taj argument odbacivala jer Kosovo nikad nije bilo republika, već autonomna pokrajina.Prema planu posrednika u pregovorima Martija Ahtisarija, sva pokretna i nepokretna imovina bivše SRJ ili Republike Srbije, kao pravnog sljednika, koja se nalazi na teritoriji KiM, treba postati vlasništvo Kosova. To vrijedi i za javna poduzeća, dok ona društvena (trenutačno pod upravom Kosovske povjerilačke agencije – KPA), trebaju prijeći u nadležnost agencije koja će naslijediti KPA.

Rješenja predviđena tim prijedlogom u suprotnosti su sa stajalištima srpskoga pregovaračkog tima koji se zalagao za prenošenje pokretne i nepokretne imovine u imovinu KiM, ali samo ako Kosovo ima status autonomne pokrajine u sklopu Srbije. Srpski tim se također zalagao i za punu kompenzaciju imovinskih prava poduzeća iz srednje Srbije i Vojvodine, kao i države Srbije za privatizirana društvena poduzeća, uz moratorij na daljnju privatizaciju na Kosovu. Ahtisarijev plan predviđa da Kosovo preuzme otplatu svoga duga u međunarodnom dugu Srbije, koji obuhvaća dugove Međunarodnom monetarnom fondu, Pariškom i Londonskom klubu povjerenika. Otplata duga morat će se razriješiti u pregovorima Kosova i Srbije, a ako do dogovora ne dođe u roku od godinu dana, odredit će se međunarodna arbitraža. (B92, G.J.)