Komanditno društvo: Jedni ulažu kapital, a drugi vođenje i odgovornost

Prema hrvatskim propisima komanditna su društva zakonski obveznici revizije samo ako u prethodnoj godini ostvare prihod veći od 30 milijuna kuna. Iako je riječ o trgovačkom, a ne tajnom društvu, ime onoga tko je u komanditno društvo uložio kapital ne smije se pojavljivati u zajedničkoj tvrtki

Poznati njemački prodajni lanac Lidl na hrvatsko je tržište došao kao komanditno društvo. Formalno je WE Beteiligungs GmbH 2002. osnovao najprije Lidl Hrvatska d.o.o., da bi zatim u registar bilo upisano i komanditno društvo u kojemu je komplementar Lidl d.o.o. za trgovinu, a komanditor WE Beteiligungs GmbH.

Dosta nakon prihvaćanja Zakona o trgovačkim društvima u Hrvatskoj nije bilo komanditnih društava. To se s vremenom promijenilo, a hrvatskoj su javnosti takva društva postala zanimljiva kao čest oblik organiziranja zaštitarskih tvrtki. Komanditno je društvo, naime, trgovačko društvo u koje se udružuju dva ili više poduzetnika radi ostvarenja poslovnog pothvata pod zajedničkom tvrtkom. Od u Hrvatskoj aktivnih otprilike 53 tisuće trgovačkih društava, 96 posto su društva s ograničenom odgovornošću, dioničkih društava je 3,26 posto, a ostatak su komanditna društva, javna trgovačka društva i podružnice.

Komanditno društvo nema temeljnoga kapitala

Najmanje jedan član komanditnog društva odgovara za obveze društva solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom (komplementar), dok također najmanje jedan član za obveze društva odgovara samo do visine svojeg ugovorenog uloga (komanditor). U primjeru Lidla u Hrvatskoj njemačka tvrtka WE Beteiligungs GmbH za obveze društva odgovara samo do visine svojeg ugovorenog uloga u svoje hrvatsko komanditno društvo, a to komanditno društvo (Lidl Hrvatska) za obveze prema trećima odgovara solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom.

To znači da WE Beteiligungs GmbH za obveze Lidla Hrvatska jamči samo do iznosa uloga u domaću tvrtku. Komanditno društvo nema temeljnoga kapitala. Osniva se ugovorom o osnivanju (društveni ugovor) koji ne mora biti sastavljen u obliku javnobilježničke isprave. U njemu se moraju odrediti osobe komplementara i komanditora. No, prijava za upis komanditnog društva u sudski registar mora sadržavati podatke o tvrtki, sjedištu i predmetu poslovanja, članovima društva (ime, prezime i prebivalište odnosno tvrtku i sjedište svakog člana društva), podatke o komanditorima, visini ugovorenog i uplaćenog uloga svakog od njih, osobama ovlaštenima za zastupanje društva i njihove ovlasti, pravnoustrojstveni oblik, datum prihvaćanja društvenog ugovora ako se subjekt osniva na neodređeno vrijeme, vrijeme njegova trajanja i razlog za prestanak postojanja društva.

Komanditno društvo je najpovoljniji oblik trgovačkih društava koja omogućuju da u poslovnim pothvatima sudjeluju i vlasnici kapitala koji nisu i menadžeri. Komanditori (vlasnici kapitala) osiguravaju kapital, a komplementari (menadžeri) simboličan ulog u kapital i vođenje poslova, odnosno zastupanje društva. Unutarnji odnosi u komanditnim društvima slični su onima u javnim trgovačkim društvima. Ako je u društvu više komplementara, oni međusobno čine javno trgovačko društvo. Zbog toga su u komanditnom društvu najvažniji odnosi između komanditora s jedne i komplementatora s druge strane.

Tko je komanditor, javni je podatak

Ulog komanditora nije uvjet upisa komanditnog društva u trgovački registar, nego komanditor može dati jamstvo za iznos svojeg ugovorenog uloga u kapital društva. Jamstvo prestaje danom uplate uloga u kapital društva. Ime komanditora ne smije se pojavljivati u zajedničkoj tvrtki, a ako se pojavi, komanditor zakonskim automatizmom gubi svojstvo komanditora i postaje komplementar. Unatoč tome komanditno društvo nije oblik tajnog društva, nego upravo suprotno - javno društvo, jer tko je komanditor, javni je podatak, jedino što se ne smije rabiti nazivu tvrtke.

Iako na prvi pogled tajno društvo i tajni član nalikuju komanditnom društvu i komanditorima, razlike su velike: komanditno je društvo trgovačko društvo, a tajno društvo to nije; komanditor može imati izravno prava i obveze u društvu kao njegov član, a tajni član u odnosu na tajno društvo ne može imati taj položaj; odgovornost komanditora prema trećima postoji ako nije uplatio ugovoreni ulog, a tajni član nikada ne odgovara za obveze tajnog društva; komanditor se mora upisati u sudski registar, a tajni član to ne mora itd.

Od 19. stoljeća, kad se komanditno društvo često upotrebljavalo kao oblik zajedničkog ulaganja u poslovne pothvate, uz jednostavna komanditna društava mogla su se osnivati i složenija, društva na dionice, u kojima je komanditni kapital bio organiziran kao u dioničarskim društvima. Takva su se komanditna društva u svim novijim zakonodavnim sustavima tretirala kao društva kapitala, a ne kao osobna trgovačka društva. Komanditna društva na dionice ostatak su iz prošlosti i danas se vrlo rijetko osnivaju. U novije se vrijeme umjesto komanditnih društava češće osnivaju društva kapitala, odnosno dionička društva, pa su tako i izmjenama Zakona o trgovačkim društvima komanditna društva na dionice kod nas i formalno određena kao dionička društva.

Odgovornost prema trećima

Komanditor se ne može usprotiviti odlukama ni postupcima komplementara, osim odlukama i postupcima koji se odnose ili se poduzimaju izvan granica redovita poslovanja društva. Također nije ovlašten zastupati društvo. Iznimno se komanditoru može odlukom svih komplementara dati prokura. Komanditor ne odgovara za obveze društva ako je u cjelini uplatio ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom. Ako ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom ne uplati u cijelosti, odgovara vjerovnicima društva neposredno i solidarno s ostalim članovima društva do visine ugovorenog uloga umanjenoga za uplaćeni dio.

U odnosu prema vjerovnicima društva mjerodavan je iznos komanditorova uloga upisanog u trgovačkom registru, osim ako se na uobičajeni način ne objavi ili društvo vjerovnicima na drugi način ne priopći da je taj ulog veći. Komanditor nije dužan vratiti iznose koje je na temelju usvojenih godišnjih financijskih izvješća primio u dobroj vjeri kao udjel u dobiti društva. U odnosu prema vjerovnicima društva u kojemu nijedan od komplementara nije fizička osoba, smatra se da komanditor nije uplatio ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom ako društvo drži udjele u komplementarima.

To ne vrijedi u slučaju ako je komplementar javno trgovačko društvo ili komanditno duštvo u kojima je član koji osobno odgovara za obveze društva fizička osoba. Prema hrvatskim propisima komanditna su društva zakonski obveznici revizije samo ako u prethodnoj godini ostvare godišnji prihod veći od 30 milijuna kuna, a ako im je promet u prethodnoj godini manji, obvezi revizije podliježu samo u slučaju da je obveza revidiranja financijskih izvješća predviđena ugovorom ili drugim vlastitim (unutarnjim) aktom komanditnog društva.

Tko je tko u komanditnom društvu
• Komanditno društvo (engl. limited partnership, njem. Kommanditgesellschaft) je oblik trgovačkog društva u koje se udružuju dvije ili više osoba radi zajedničkog poslovanja

• Komanditor je, prema Rječniku stranih riječi, ortak, što nije baš precizna odrednica. On je član komanditnog društva koji za ob-veze tog društva odgovara samo do visine svojeg uloga i ne može zastupati ni voditi posao društva u koje je uložio kapital

• Komplementar je član komanditnog društva koji je uložio kapital u društvo i koji, u pravilu, vodi posao komanditnog društva (ako se ne ugovori drukčije). Za obveze društva komplementar odgovara neograničeno i ima pravo na udjel u dobiti