Konkurentski mobbing: Imati i preživjeti suparnika iz pakla

Nasljednik imperija Ford toliko je mrzio direktora svoje kompanije Leeja Iaccoccau da je nastavio nemilosrdna podmetanja, i to protiv Chryslera, na čelo kojega je Iaccocca došao nakon odlaska iz Forda

Piše: mr. sc. Ratka Jurković, Svan Consulting

U reklami za Pepsi dječak iz aparata za osvježavajuća pića kupuje veliku količinu Coca-Cola kako bi stao na njih i kupio Pepsi. Na domjencima i u medijima vodeći ljudi Microsofta i Applea često podrugljivo govore ili aludiraju na svoga konkurenta. Štoviše, razvila se i oponentska kultura između pobornika Macova i PC-a. Korporativni blogovi koriste se i za ogovaranje konkurencije, a nisu rijetkost ni mailovi koji se anonimno šalju na razne adrese i u kojima se blati suparnik na tržištu. Istina, konkurencija jeste odlika svakoga tržišnog sustava. Zdrava konkurentnost korisna je, štoviše poželjna kao poticaj razvoja, inovativnosti i kreativnosti u iznalaženju novih proizvoda i usluga. No, konkurencija koja graniči s tzv. socijalnim darvinizmom, kojim se opravdava uništavanje suparnika na bilo koji način i bilo kojima sredstvima, a ne kvalitetom svojih proizvoda ili drugim prednostima, odlika je tamne strane tržišne utakmice. Usmjerenost na uništavanje samo jednoga konkurenta metodama moralnog i psihičkog maltretiranja, kako ih je jedan hrvatski menadžer nazvao 'na granici utuživog', jeste konkurentski mobbing.

Od poslovne do osobne mržnje

Iako definicija mobbinga obično uključuje suodnose poslodavaca i zaposlenika, konkurentski mobbing ima vrlo slične simptome: napad na osobnu i profesionalnu reputacija kroz izmišljene priče, ogovaranja, ismijavanje konkurenta-žrtve. Konkurent-žrtva se želi izolirati od ostatka zajednice, ne poziva ga se na skupove te ostala formalna i neformalna druženja na kojima je prisutan dotični konkurent-nasilnik. Posljedice za tvrtku-žrtvu mogu biti vrlo pogubne, od gubljenja ugleda do gubljenja poslova samo je korak. Međutim, konkurentski mobbing može biti i maligniji, u kojem motivi prerastaju poslovne i postaju želja za uništenjem osobe koja predstavlja konkurenta. Takav je i slučaj legendarnog Leeja Iaccocce i njegovog sukoba s nasljednikom imperija Ford.

Mobbing je počeo još kad je Iaccocca bio izvršni direktor Forda. Zbog njegove uspješnosti Ford mlađi smatrao ga je prijetnjom za njegov opstanak u tvrtki. Pokrenuo je kampanju ogovaranja, podmetanja lažnih dokumenata, pretraživanja ladica i ostalih vidova mobbinga nad Iaccoccom, koji je na kraju napustio kompaniju i preuzeo posrnuli Chrysler. No, mobbing, iako vrlo teško dokaziv, nastavio se je i dalje, zakulisnim političkim opstruiranjem podizanja posrnuloga Chryslera, kako kod političara tako i kod ostalih automobilskih magnata. Na svu sreću, karizma i izuzetni napori Leeja Iaccocce urodili su plodom i Chrysler je, iako i danas u krizi zbog loših strateških odluka, ipak prisutan na svjetskom automobilskom tržištu.

Teško je razotkriti zlostavljača

Iako literatura poznaje mnogo različitih podjela zlostavljača, jedna od osnovnih i vrlo jakih karakteristika takvih ljudi je narcisoidnost. Manfred Kets de Vries, psihoanalitičar i profesor na poslovnoj školi INSEAD, istaknuo je narcisoidnost kao jednu od temeljnih odlika onoga što on naziva 'neurotskom organizacijom'. Činjenica je da konkurentski zlostavljači nisu mnogo bolji ni prema svojim zaposlenicima te da se 'organizacijska patologija' reflektira u njihovom odnosu s konkurentima. Tom Peters, vodeći stručnjak iz područja menadžmenta, nazvao je takve ljude sebičnim budalama, koje ne shvaćaju da kada se pročuje ono što rade svojoj konkurenciji govori lošije o njima samima nego o konkurentu kojeg omalovažavaju.

Konkurent-zlostavljač negativno utječe ne samo na konkurenta-žrtvu, nego i na cjelokupno tržište na kojem rade. Zbog svojeg utjecaja i moći, koje stječu svojom nemilosrdnošću, agresijom, ali i inteligentnom manipulacijom te sposobnošću namicanja profita, vrlo ih je teško razotkriti, tužiti, ali i prepoznati. U današnjem hrvatskom poslovnom okruženju, koje u svojim karakteristikama ima dozu nemilosrdne konkurentnosti, takvi tipovi mogu dugo godina biti smatrani renomiranim stupom menadžerske zajednice. Što iz straha, što iz koristoljublja, ali i svojevrsnog respekta, okruženi su mnogim ljudima koji ih podržavaju, čak i u mobbingu konkurenta-žrtve.

Što je zdrava konkurentnost

Vrlo je važno stoga ne uzimati svako ogovaranje neke druge tvrtke zdravo za gotovo. Unatoč moći i agresivnosti onoga tko glasine plasira, treba dobro promisliti je li istina ono što govore ili je pozadina osobno neprijateljstvo prema konkurentu. To je tim važnije što je vrlo lako i sam postati žrtva. Objekt osvete lako se mijenja ako se usudite suprotstaviti ili imati svoj stav jednom kada ste pristali biti uz zlostavljača. Stoga i u tržišnoj utakmici vrijedi pravilo - ne učini drugome što ne želiš i za sama sebe. Jedan od najboljih savjeta za zdravu konkurentsku utakmicu dao je bivši Microsoftov blogger Robert Scoble u svom Manifestu korporativnog blogerstva. Iako je pisao korporativni blog Microsofta, vrlo često je znao kritizirati njihove proizvode i hvaliti konkurentske. Takav realni pristup donio mu je kredibilitet koji je tržište više cijenilo od kredibiliteta Bill Gatesa ili cjelokupne Microsoftove PR mašinerije.
- Povežite se s konkurentima i govorite lijepe stvari o njima. Zapamtite da ste samo dio industrije i ako ta industrija postaje veća, sigurno će se povećati i vaš dio tržišnoga kolača. Budite bolji od svojih konkurenata - ljudi to cijene i pamte. Sjećam se da sam mnogo svojih klijenata znao poslati u konkurentski dućan da bi kupili neki proizvod, ali mnogi su se ipak vraćali meni i rekli mi: 'Znate, ja bih to ipak kupio kod vas'.