Konzultanti oprezni u projektima s javnim partnerom

Javno-privatno partnerstvo korisno je kad se postavi na zdrave temelje. No problem može nastati kad politika prevlada nad ekonomskom logikom.

piše Edis Felić
[email protected]

Jedinice lokalne samouprave i uprave često provode projekte u kojima traže partnere iz privatnog sektora. Pomoć konzultanata u tome im je itekako dobrodošla. Model javno-privatnog partnerstva, kažu naši sugovornici, dobro je zamišljen u idealnoj varijanti, no za provedbu potrebna je veća odgovornost, što je pak povezano s domaćom kulturom i tradicijom. Zbog toga neki naši sugovornici nisu htjeli razgovarati o tome. Ipak, model je vrlo koristan. Privatni partner u kombinaciji s javnim sektorom donosi poduzetnički način razmišljanja. Javni je pak sektor ponajprije usmjeren na alokaciju sredstava iz državnog proračuna (trošenje i ulaganje), a privatni na prihode.

Potreba za uslugama konzultanata

S obzirom da se radi o začecima razvoja projekata JPP-a u Hrvatskoj, u konzultantskoj kući PricewaterhouseCoopers drže da se javni i privatni partneri trebaju oslanjati na znanje i iskustvo konzultanata u projektima JPP-a, jer je vrlo vjerojatno da javni i privatni partner nemaju tu ekspertizu.Primjerice, privatni partner preuzima na sebe odgovornost projektiranja, financiranja i održavanja sportske dvorane. To znači da će mu biti u interesu projektirati dvoranu koja će udovoljavati multidisciplinarnim potrebama kako bi je što više interesnih skupina koristilo. Odabrat će što povoljnije oblike financiranja i koristiti materijale i uređaje u gradnji koji daju optimalnu razinu troška održavanja tijekom vremena trajanja ugovora o JPP-u. Dakle, to nisu materijali i uređaji najnižeg troškovnog ranga, jer se oni najbrže i kvare, a troškovi održavanja su im veći. Uz računicu optimalnog troška održavanja i troška financiranja, treba se pribrojiti još i pitanje raspodjele rizika koji ulazi u kalkulacije za određivanje cijene. 

- Za detaljno definiranje svake od ovih stavki javni i privatni partner oslanjat će se na potporu konzultanata, čiji će savjeti i iskustvo, u predviđanju i realizaciji navedenih stavki tijekom cijelog vremena trajanja projekta u izgradnji dvorane rezultirati sastavljanjem održivog financijskog modela kojim će se utvrditi cijena projekta i koji će biti ekonomska podloga financiranja cjelokupnog projekta - kaže Jasna Kržanić iz PricewaterhouseCoopersa.
Uz taj financijski model, jasno će se definirati ciljevi javnog sektora - javni interes, kvaliteta usluga i politika cijena, te prava i obveze privatnog sektora koji će se jasno iskazati u ugovoru o JPP. U definiranju ciljeva, prava i obveza i formiranju ugovora, javni i privatni partner opet će se osloniti na pomoć konzultanta.

Ali ima i onaj ‘ali’

Dakle, koristi ima i društvo. Kad bismo gledali uzročno-posljedične veze, objašnjava Nada Čakar iz zagrebačke konzultantske kuće Trening centra, smjer novca izgleda ovako: privatni sektor PDV-om, porezom na dobit, porezom i prirezom te drugim vrstama davanja puni državnu blagajnu koja taj novac prosljeđuje proračunskim i sličnim korisnicima u potrošnju, a jedan dio odvaja se za kapitalna ulaganja. Za ponovno punjenje blagajne zadužen je privatni sektor. Sustav javno-privatnog partnerstva u teoriji prepoznaje tu povezanost. Ali, kaže Čakar, tu postoji još jedan moment. - Osnova bogaćenja osoba i naroda jest veći omjer ulaganja od potrošnje. Upravo prevelika potrošnja nauštrb ulaganja u javnom sektoru potaknula je razmišljanje da bi privatni sektor i tako mogao pomoći u vezi s prihodima u kojem javni sektor, već po svojoj ‘robinhudovskoj’ filozofiji, nije spreman, voljan ni sposoban - kaže Čakar.

Petar Zekan iz splitskog Centra konzultanata, inače certificirani konzultant HAMAG-a, kaže da bi svaka ideja koju jedinica lokalne samouprave ne može samostalno realizirati, a dio je razvojnih planova, mogla biti predmet za JPP. Uprkos tome, neće baš ni svaki konzultant ući u projekt u kojem je partner lokalna samouprava. Osječki konzultant Ivan Grgesina nema visoko mišljenje o sudjelovanju konzultanata u JPP-u. Tvrdi da to bar kod nas još ne počiva na ekonomskom načelu. To sve radi i stvara politika, smatra Grgesina, stoga je tu pravi konzultant suvišan. Slično misli i Čakar: - Odmah bih ušla u projekt s Dugopoljem jer se ondje sav uspjeh postigao zbog iznimnog napora i zalaganja jedne osobe, načelnika Općine Dugopolje. Ljudi rade posao. Tu i tamo zabljesne još poneka osoba u lokalnoj samoupravi. Nažalost, nemaju uzore jer se Hrvati ne vole mjeriti s boljima od sebe - kaže Čakar.

Suprotno zdravom razumu

No u Zekanovoj su konzultantskoj kući, čini se, malo hrabriji, pa smatraju da bi se kao konzultanti uključili u takav model jer vjeruju da se iz takve suradnje može izvući velika korist i potkanuti razvoj, poglavito manjih jedinica lokalne samouprave.- Na temelju osobnog iskustva mogu reći da se za sve projekte ili inicijative postavljene na zdravoj osnovi može uspostaviti dijalog s predstavnicima lokalne samouprave - kaže Zekan.Iskustva su, dakako, različita, iako će i skeptična Čakar spomenuti i dobar primjer JPP-a. No konzultanti koji nisu htjeli biti naši sugovornici zapravo su pokazali da se neke stvari moraju promijeniti, odnosno suvremenim hrvatskim jezikom rečeno, stvari bi trebale biti transparentnije. - Naša konzultantska kuća s takvim funkcioniranjem države još nije spremna na javno-privatno partnerstvo. Previše bismo bili izloženi proizvoljnom tumačenju zakonskih propisa i neučinkovitoj sudskoj praksi. Tržišna utakmica sama po sebi nosi mnogo rizika. Tovariti sebi i dodatni, uz to sto posto nepredvidljiv, rizik u obliku javnog partnera bilo bi suprotno zdravom razumu - zaključila je Čakar.