Kosor: Dugovanja državnih poduzeća teška milijardu i pol kuna

Vlada će u četvrtak upotpuniti program gospodarskog oporavka s konkretnim datumima provedbe, najavila je premijerka Kosor kao gošća na tradicionalnom Danu poduzetnika 2010. Jedna je od najvažnijih mjera u programu, kako sama priznaje, smanjiti nelikvidnost i skratiti rokove plaćanja.

Ustvrdila je kako su ukupna dugovanja državnih poduzeća teška milijardu i pol kuna, od čega više od polovice čine dugovi HEP-a, HŽ-a i Hrvatskih šuma. - HEP i HŽ više potražuju nego duguju. Hrvatske autoceste podmirile su sve svoje obveze, pa ovom prilikom pozivam sve gospodarske subjekte da plate svojim dobavljačima. Ponovit ću i kako smo od HUP-a zatražili objavu svih onih tvrtki koje ne plaćaju u rokovima i generiraju probleme - pojasnila je Kosor.     

Pohvalila se i brojkom od 'samo' 308.675 nezaposlenih na dan 30. travnja, što je za 3,1 posto manje u odnosu na ožujak, dok je broj zaposlenih porastao 38,7 posto. Na ruku nam, kaže, ide i pad uvoza uz istodoban rast izvoza (porastao je oko 3 posto). Najavila je i rješavanje problema goleme lokalne samouprave koja je i u krizi povećala mase plaća za 9 posto. - U takvim se uvjetima ne može od javnih poduzeća tražiti da smanje plaće za 10 posto - poručila je. Također, dala je i inicijativu za izmjenu Zakona o financiranju političkih stranaka prema kojemu bi se izdvajanja smanjila za 10 posto. Naglasivši kako je Vlada preuzela odgovornost za gospodarstvo, posebno ministri koji su dužni poštivati rokove u kojima će izvršavati pojedine zadaće iz programa, poručila je kako je važno da sve stranke postignu konsenzus, bez obzira na izbore 2011. godine.

Domaćin Damir Kuštrak nije propustio priliku podsjetiti kako mjere pomoći kasne godinu i pol zbog čega se, dijelom, Dan poduzetnika održava u najtežim uvjetima dosad. - Programi su krenuli vrlo polako, nadam se da će se ubrzati. Nakon pola godine od imenovanja premijerkinog savjeta dobili smo i konkretan program, no nadamo se da će u razradi mjera biti manje kompromisa - poručio je dodavši kako su antiinvesticijska klima i blokada novih projekata najveća prepreka oporavku, no Vlada u HUP-u ipak ima partnera.

Predsjednik Ivo Josipović podržao je reforme ukazavši na činjenicu da izravna inozemna ulaganja padaju ponajviše zbog administrativnih prepreka poslovanju. Posebno ga brine korupcija u javnoj nabavi te nefunkcioniranje pravne države, no priznaje kako se u reformi pravosuđa ipak nazire napredak.
Ivica Mudrinić je, pak, ustvrdio da je generacija koja vodi državu i gospodarstvo dužna postaviti temelje za budućnost. - HUP je podržao program oporavka, no potrebno je što prije kvantificirati učinak svake mjere. Možemo životariti uz rast od 1,5 posto, ali bez novog zaokreta neće biti napretka niti rasta standarda. Ključ je u podizanju konkurentnosti, a ne u smanjivanju prava - upozorava. Za to nam, kaže, treba odgovorna i efikasna, a ne podobna Vlada te revizija društvenih vrijednosti stečenih u ratnom i poratnom razdoblju. Upozorava kako nešto ozbiljno treba mijenjati u sustavu u kojemu je od 83 posto radno sposobnog stanovništva tek 40 posto radno aktivno.

Iako je skup i ove godine popratio reprezentativan broj gospodarstvenika, teško se oteti dojmu da je glavna tema skupa 'kriza i društveno odgovorno poslovanje' namjerno 'lakih nota', jer u vrijeme partnerstva vlade i poduzetnika  (i vremenu kada se čini da se nešto radi) očito ne valja previše talasati. (Gordana Gelenčer)