Kovačev: Krediti iz HBOR-a u 2009. smanjit će se 30-ak posto

Iako je hrvatska ekonomska politika u integracijskom procesu, točnije pogled gospodarstvenika na model u sklopu kojega privređuju, trebala biti glavna okosnica prvih gospodarskih susreta koji se 18. i 19. studenog održavaju u Varaždinu, a organizira ih obnovljen i reaktiviran Gospodarski odjel Matice hrvatske, nijedan govornik nije mogao izbjeći da temu izlaganja prilagodi kontekstu globalne gospodarske krize.

Naime, nema sumnje da će ona utjecati i na integracijske procese koji su pred Hrvatskom želi li pristupiti europskom tržištu.Na dugoročnu korist uputio je i Oscar Benedict, član Delegacije EK u Hrvatskoj, koji je za ilustraciju iznio nekoliko pokazatelja iz Austrije, koja se Uniji pridružila 1996. Ta je zemlja, primjerice, u prvoj godini nakon ulaska zabilježila negativan utjecaj na BDP, cijene nisu padale, a broj bankrota povećao se 30 posto. No 13 godina nakon ulaska BDP povećao se 50 posto, a Austrija je postala jedan od najvažnijih ulagača u okruženju. Ipak, uvjeren je Benedict, Hrvatska će unatoč kratkoročnim troškovima pristupanja i prilagodbe dugoročno profitirati: u stupnju transparentnosti i povećanju konkurentnosti, a dodao je i da se prema studiji napravljenoj 2008. procjenjuje da bi BDP u našoj zemlji nakon ulaska mogao rasti devet posto.   

- Kad me pitaju treba li Hrvatska pristupiti EU, treba se zapitati odupiru li se krizi lakše mali ili veliki entiteti. Hrvatska je na rubu Europe, pa na naše gospodarske tokove presudno utječu zbivanja u EU, stoga je bolje biti dio zajedničkog tržišta. Tako će bar moći iskoristiti zajedničke mehanizme obrane i upravljanja krizom - istaknula je Martina Dalić, članica hrvatskoga pregovaračkog tima. Premda konkretne koristi za nove članice u trenutku pristupanja u jednoj mjeri ovise i o ciklusu u kojoj se nalazi svjetsko i gospodarstvo EU, Hrvatska, uvjerena je Dalić, zbog krize ne bi trebala usporiti ili pak zaustaviti proces ulaska. Dugoročni učinici za društvo i poslovne subjekte u konačnici su uvijek pozitivni. Iako nitko ne dvoji da je za Hrvatsku važno ući u Uniju radi ukupnog poboljšanja odnosa u društvu (to je glavni razlog zbog kojega je Matica organizirala ovaj skup), naglašeno je da je za Hrvatsku izrazito važno da u članstvu u EU sačuva svoj identitet. O tome je često vrlo pesimistično govorio prof. Slavko Kulić s Ekonomskog instituta, koji tvrdi da su 'hrvatski vlastodršci' bespogovorno pristali na novu hegemoniju, tj. EU.

- EU je projekt moćnih koji ne traži pregovore, nego zahtijeva izvršenje. U tom smislu, pregovori su iluzija, oni ne postoje. Postoji samo zahtjev za izvršenjem naloga za koje ne znamo jesu li dobri za Hrvatsku. Jesmo li mi svjesni svojeg opstanka kad uđemo u tuđu kulturu? Ostajem pri moralnoj ocjeni da svatko ima pravo na očovječenje, a da oblik organizacijskog ustroja EU to onemogućuje - tvrdi Kulić, najviše naglašavajući da je problem što Hrvatska nema konsenzusom prihvaćenu strategiju razvoja već punih 18 godina.

 Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, procijenio je da će se krediti koji se iz HBOR-a plasiraju u gospodarstvo u odnosu na ovu godinu u 2009. smanjiti 30-ak posto, ponajviše zbog smanjenja izvoza, N, uvjeren je da bi se već nakon prvog tromjesečja sljedeće godine negativni trendovi mogli promijeniti. HBOR je, inače, u prvih 10 mjeseci ove godine odobrio 5,6 milijardi kuna kredita, što je gotovo na razini 2007.  Organizatori se nadaju da bi ove godine početi susreti, koji su okupili i dosta zainteresiranih studenata, mogli od Varaždina jednog dana učiniti hrvatski Davos, što je Ivan Čehok, gradonačelnik jednog od razvojno najuspješnijih gradova, srdačno pozdravio. Eurointegracije na primjeru telekomunikacija, energetska strategija, ima li prostora za liderski proizvod i uslugu, tržište kapitala i na kraju okrugli stol sudionika teme su s kojima će završiti dvodnevni skup u varaždinskoj Palači Herzer.    (Ema Martinović)