Kovačević: Treba nam državni financijski holding

Teza dr. Dragana Kovačića o spajanju nekoliko financijskih institucija, poput Fine i HBOR-a, u jedan holding, jedna je od ideja koja je izazvala žučljive reakcije prisutnih na još jednom u nizu foruma u organizaciji udruge HR+ Forum, u hotelu Westin, a na temu Odgovornost struke i politike

 Kao i prije, forumu su prisustvovala ugledna hrvatske ekonomske struke poput dr. Gustea Santinija, dr. Branka Grčića, s čijim se imenom inače licitira na mjestu novoga ministra gospodarstva u slučaju pobjede opozicije, dr. Žarka Primorca, dr. Đure Njavre itd. Uvodnu riječ dao je predsjednik udruge dr. Mato Crkvenac, nakon čega su uslijedila obraćanja dr. Santinija, na temu javne potrošnje, i dr. Grčića na temu Regionalne politike i ravnomjernog razvoja. U diskusiji koja je uslijedila, osim već navedene ideje, strasti je uzburkalo vječno pitanje  javnog duga.  Tako ekonomski analitičar Guste Santini kaže da je javni dug u Hrvatskoj značajno veći nego što se prikazuje, a da samo za servisiranje inozemnog duga Hrvatskoj treba rast BDP-a od 4,8 posto godišnje.

I predsjednik HR+ foruma Mato Crkvenac ističe da je javni dug i dalje u porastu te da se, unatoč nastojanjima da se prikaže kako to nije tako, centralna država i dalje značajno zadužuje i to na domaćem ržištu. Nekoliko sudionika skupa istaknulo je neslaganje s mjerama Hrvatske narodne banke za ograničavanje rasta kredita, no bilo je i prijedloga za odlučnije zaustavljanje porezne ekspanzije, kao i za osnivanje državnog financijskog holdinga u kojem bi bile Hrvatska poštanska banka, HBOR, Fina i državni fondovi, koji bi konkurirao poslovnim bankama i financirao utvrđene razvojne prioritete.

Branko Grčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Splitu, rekao je da je 75 posto svih ulaganja u jedinice lokalne samouprave usmjereno u infrastrukturu. Promjene se mogu očekivati napretkom Hrvatske ka članstvu u Europskoj uniji, a pogotovo kad uđe u članstvo. Tada će ulaganja u regije biti ravnomjerno raspoređena u infrastrukturu,
dizanje konkurentnosti lokalnih gospodarstva i u razvoj industrijskih resursa, kazao je Grčić.Procjenjuje da će temeljni problem koji će se pojaviti uz snažniji dotok sredstava iz EU fondova biti nespremnost lokalnih administracija da vode razvojne projekte i prihvate sredstva Unije.

Grčić je kritizirao današnji sustav potpora regionalnom razvoju koji prema njegovom mišljenju daje više razvijenim, a manje slabije razvijenim regijama, a tako su, dodaje, raspoređena i javna sredstva za zdravstvo, školstvo i socijalnu skrb.U dijelu skupa posvećenom javnoj potrošnji najčešće izrečene su teze da je ona u Hrvatskoj prevelika, kao i da je prevelika i osobna potrošnja. (Vanja Figenwald/ Hina)