Krah svjetskih burzi i industrija otvorenih investicijskih fondova pritišću domaće tržište kapitala

Nakon novog velikog potopa na svjetskim burzama, većina analitičara smatra da je malo vjerojatno da će Zagrebačka burza izbjeći novu oštru korekciju cijena dionica.

Hinina anketa pokazuje da od devet analitičara brokerskih tvrtki njih šest očekuje danas pad Crobex indeksa, dvoje njegov rast, a jedan stagnaciju. Crobex je jučer potonuo 7,59 posto, što je njegov najveći dnevni postotni gubitak od kolovoza 2003. Zaključio je dan na 2.461 bod, što je njegova najniža razina od svibnja 2006.

"Nakon velikog potopa i izrazito negativnog raspoloženja na američkim i azijskim burzama, danas se slično može očekivati i na domaćem tržištu. Na globalnim burzama vlada kriza i panika, a to se odražava i na našoj burzi", kaže Dalibor Balgač, investicijski savjetnik u Abacus brokerima.

Jučerašnji snažni pad cijena dionica na Wall Streetu, unatoč najavama novih mjera američkog ministarstva financija za spašavanje financijskog sektora, koje bi omogućile čak i kupnju udjela u bankama od strane države, proširio se jutros na sve globalne burze. Dow Jones indeks strmoglavio se 7,3 posto, na 8.579 bodova, najnižu razinu od svibnja 2003. godine. S&P indeks pao je, pak, 7,62 posto, na 909 bodova, dok je Nasdaq indeks izgubio 5,47 posto, zaronivši na 1.645 bodova. I Nasdaq i S&P indeks pali su na najniže razine u pet godina.

Na azijskim su burzama vodeći indeksi jutros oštro pali, pri čemu je u Tokiju Nikkei indeks potonuo više od 9 posto. Od početka tjedna strmoglavio se više od 20 posto. MSCI indeks azijskih dionica, bez japanskih, na gubitku je više od 5 posto i kreće se na najnižim razinama od lipnja 2005. godine. Kakva panika vlada na burzama pokazuje i VIX indeks Čikaške burze opcija, poznat i kao 'indeks straha', koji je jučer dosegnuo novu najvišu razinu u povijesti - 64,9 bodova.

Ulagače najviše brine to što ni smanjenje kamata središnjih banaka diljem svijeta, ni ubrizgavanje milijardi dolara i eura na tržište novca, ni svi ostali pokušaji financijskih vlasti ne uspijevaju pokrenuti kreditno tržište. Međubankarsko kreditno tržište jednostavno ne reagira na akcije središnjih banaka. Plašeći se skrivenih gubitaka u bilancama, banke ne žele kreditirati jedna drugu, pa je međubankarsko tržište praktično paralizirano, što otežava kreditiranje kompanija i građana, te povećava cijenu novca.

"Oporavak ćemo moći nazrijeti tek nakon što popusti napetost i nepovjerenje na međubankarskom tržištu, te kad dugoročne kamatne stope na međubankarske zajmove počnu padati", tumači Balgač. Zastoj u međubankarskom kreditiranju vodi prema padu proizvodnje i potrošnje stanovništva, rastu cijene novca, a sve to vodi u recesiju, što pogubno djeluje na burze.

"SAD i Europa su definitivno na rubu ili već jesu u recesiji. No, vidjet ćemo kakva je sudbina globalnog gospodarstva. MMF je procijenio u idućoj godini rast globalnog gospodarstva na 3,0 posto. Domaće gospodarstvo usporava rast, no naše kompanije uopće nisu toliko ugrožene koliko bi se to dalo zaključiti iz pada cijena njihovih dionica", kaže Balgač.

Rizik za domaće tržište kapitala sada predstavlja i industrija otvorenih investicijskih fondova. Najnoviji podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) pokazuju da je u rujnu neto imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom smanjena za 15,83 posto, na 14,18 milijardi kuna.

I u SAD-u je iz otvorenih investicijskih fondova povučen rekordan kapital tijekom rujna, nekih 70-ak milijardi dolara. To je uobičajeni trend u krizi, kaže Balgač. "Već nekoliko mjeseci govori se o konsolidaciji u domaćoj fondovskoj industriji. Sada će se ona ubrzati, te će se fondovi spajati, no oni koji neće izdržati pritisak krize, vjerojatno će nestati s tržišta", ocjenjuje Balgač.

Pritom ne vjeruje da će država intervenirati. "Država nema što tražiti na tržištu kapitala, a nema ni instrumenata kako bi ubrizgala potrebni kapital. Pritisnuti problemima zbog odljeva ulagača i novca, fondovima jedino preostaje da dogovore s bankama mostno financiranje, što neki fondovi već i rade. Kriza je dosegnula vrhunac, i sve ovisi o tome što će mali ulagači idućih nekoliko dana činiti", kaže Balgač.

U takvim uvjetima za očekivati je da će većina novca koja se slije 17. listopada na račune malih ulagača na ime prodaje dionica Ine mađarskom MOL-u biti prebačena u sigurna utočišta, poput štednih depozita.

"Sve zavisi od sklonosti svakog ulagača ponaosob prema riziku. Oni manje skloniji riziku vjerojatno će novac deponirati u banke i čekati smirivanje situacije. Ostali će tražiti odlične prilike koje se pojavljuju u ovakvim krizama, kada su dionice uvelike podcijenjene. U fokusu će im biti kompanije sa zdravim fundamentima i velikim 'cash' pozicijama, one koje isplaćuju visoke dividende, te defanzivni sektori, poput prehrambenog i energetskog", ocjenjuje Balgač. Kad se popravi raspoloženje na globalnim burzama, svjedočit ćemo poboljšanju raspoloženja i na domaćoj burzi, zaključuje Balgač. (H)