Kraj velikim bonusima na Wall Streetu?

Nakon što je jučer predsjednik SAD-a Barack Obama kazao da se mora blokirati isplata velikih bonusa u financijskim institucijama koje su dobile pomoć iz državnog proračuna, neki bankari već su počeli tražiti načine kako da zaobiđu tu blokadu.

Wall Street Journal danas piše kako čelnici Citigroupa i Morgan Stanleya, kao i nekih drugih banaka koje su dobile pomoć američke vlade kako bi se izvukle iz financijskih problema, traže stranputice kako bi se, ipak, povećali prihodi vodećim menadžerima uoči novih pravila koja bi trebala ograničiti bonuse. Predsjednik Obama u ponedjeljak je, naime, naložio ministru financija Timothya Geithneru da blokira isplatu velikih bonusa u American International Groupu.

Vijest da najveći američki osiguravatelj isplaćuje 165 milijuna dolara bonusa za 50 vodećih menadžera, unatoč rekordnim gubicima zbog kojih je vlada uskočila u pomoć AIG-u s više od 180 milijardi dolara novca poreznih obveznika, izazvala je ovih dana ogorčenje američke javnosti.Obama je jučer oštro reagirao kazavši da se AIG našao u financijskim teškoćama zbog bezobzirnosti i pohlepe.

"Pod tim okolnostima teško je razumjeti kako trgovci derivatima u AIG-u zaslužuju bilo kakve bonuse. Kako opravdavaju tu sramotu poreznim obveznicima koji su spasili kompaniju", zapitao je Obama i naložio Geithneru da istraži zakonske mogućnosti za blokiranje isplate tih bonusa. Već je u veljači plaća vodećih menadžera u financijskim institucijama koje su dobile pomoć iz državnog proračuna ograničena na 500.000 dolara. Bonus, pak, čine veliki dio ukupnih prihoda bankara i trgovaca na Wall Streetu.

No, čelnici Citigroupa i Morgan Stanleya sada traže načine kako da, mimo vladinih regula, povećaju svoje osnovne plaće, doznaje WSJ od dobro obaviještenih izvora. Citigroup je dosad dobio pomoć vlade u iznosu od 45 milijardi dolara, a Morgan Stanley od 10 milijardi.Prošloga je tjedna Wells Fargo, koji je iz proračuna dobio pomoć od 25 milijardi dolara, objavio da je povećao osnovnu plaću izvršnom direktoru i još dvojici vodećih direktora.

I dok se vodeći menadžeri na Wall Streetu teško odriču privilegija, premda se baš i nisu proslavili poslovnim odlukama u proteklih godinu dana, u SAD-u raste ogorčenost građana što se njihovim novcem saniraju gubici banaka proizašli iz pogrešnih odluka njihovih čelnika. U međuvremenu, upravo na krilima rasta financijskog sektora, cijene su dionica na europskim burzama u plusu. Vodeći indeksi u Londonu, Frankfurtu i Parizu bili su oko 10,45 sati na dobitku između 1,7 i 2,7 posto.

Na valutnim je, pak, tržištima američka valuta jutros oslabila. Dolarov indeks, koji pokazuje njegovu vrijednost u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 0,4 posto.Pritom je euro prema dolaru ojačao za 0,4 posto, na 1,2960 dolara. U odnosu, pak, na japansku valutu, tečaj dolara pao je na 98,20 jena, nakon što je prvotno porastao na 98,50 jena.  (H)