Arhiva

Krajnji rok digitalizacije 2015. godina

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

U Hrvatskoj agenciji za telekomunikacije održan je drugi sastanak DVB foruma, na kojemu je otvoreno niz novih pitanja u svezi prelaska s analogne na digitalnu televiziju u Hrvatskoj

    Gašper Gaćina, predsjednik Vijeća Agencije, u uvodnoj je riječi napomenuo da se drugi sastanak foruma održava u ozračju pozitivnih rezultata i stopostotno ostvarenog frekvencijskog plana na Regionalnoj radiokomunikacijskoj konferenciji u Genevi. Na forumu je ponovljeno, usprkos inicijativi Europske komisije o prelasku na digitalnu televiziju do 2012. godine, da je u Genevi kompromisno s obzirom na sudjelovanje 118 zemalja dogovoren kao krajnji rok digitalizacije 2015. godina.

Ipak, neke europske zemlje su u svojim parlamentima potvrdile odluku o prelasku s analogne na digitalnu televiziju i puno ranije, jer je i dalje na snazi preporuka Europske komisije o što bržem prelasku s 2012. godinom kao krajnjim rokom za završetak rada analognih odašiljača.
Za Hrvatsku je bitno da na osnovu svojih gospodarsko-tehničkih mogućnosti osigura što brži i «bezbolniji» prijelaz u posve digitalnu budućnost elektroničkih medija.

Stručnjaci Hrvatske agencije za telekomunikacije izvjestili su da nastoje međunarodno uskladiti dva multiplexa za emitiranje u digitalnoj tehnologiji za prijelazno razdoblje kada će biti u uporabi i frekvencije koje se koriste za analogno odašiljanje. Ovi multipleksi bit će temelj odašiljanja u prijelaznom periodu u kojem, prema Genevskom sporazumu, analogne postaje u radu uživaju zaštitu na međunarodnoj razini do 2015. godine, ukoliko postoji smetnja izazvana puštanjem u rad bilo koje frekvencije iz digitalnog plana.  Agencija pri usklađivanju frekvencija za multiplekse vodi računa da se, kad god je to moguće, koriste frekvencije upisane u frekvencijski Plan Geneva06, kako ih ne bi bilo potrebno naknadno mijenjati.

Promijeniti Zakon o telekomunikacijama

Sudionici DVB foruma slažu se da su nužne promjene Zakona o telekomunikacijama, Zakona o elektroničkim medijima, kao i Zakona o HRT-u, kako bi se stvorio regulatorni okvir digitalizacije elektroničkih medija u Hrvatskoj, posebice u prijelaznom razdoblju. Iznesen je prijedlog da se, po uzoru na neke europske zemlje, izradi i usvoji poseban zakon o prijelaznom razdoblju za elektroničke medije kako bi se proces pojednostavio i ubrzao.

Denis Mikulić, predsjednik Udruge lokalnih televizija koji se zalaže da se postojećim koncesionarima omogući nesmetan rad u prijelaznom razdoblju, istaknuo je da se ne bi smjelo dogoditi da postojeći koncesionari dobiju manje od stečenih prava.  Na forumu se predlagalo da HRT, kao javna televizija bude nositelj projekta digitalizacije, ali je rečeno da će se za to morati osigurati određena financijska sredstva ukoliko se budu nudili novi sadržaji u novim programima. Također, 1,3 milijuna pretplatnika/kućanstava morat će za prijam digitalnog televizijskog signala imati i odgovarajući prijamnik (tzv. set-top box koji prilagođava digitalni signal u oblik pogodan za prikazivanje na klasičnim tv prijamnicima).

Istraživanja HRT-a pokazuju da se u slučaju uvoza set-top box-ova iz Kine, na količinu od 1,3 milijuna komada, dolazi do cijene od 22 eura po komadu. Stoga, potrebno je dobrim, raznolikim i zanimljivim programskim sadržajima potaknuti gledatelje odnosno korisnike na tu investiciju.
Na razini države odredit će se hoće li biti subvencija i za koji će se model uvođenja digitalne televizije, Hrvatska uopće odlučiti. Kako je održavanje analogne mreže i njezin paralelni rad s digitalnom mrežom skup, brza je digitalizacija svima u interesu.

Gašper Gaćina, predsjednik Vijeća Agencije, predložio je da se načini ekonomska analiza različitih oblika prelaska da bi se za Republiku Hrvatsku pronašao i ekonomski najprihvatljiviji model.
NaDVB forumu osnovane su dvije radne skupine koje će se baviti tehničkim odnosno pitanjima sadržaja. Tehničku skupinu će voditi Hrvatska agencija za telekomunikacije te će se baviti pitanjima kapaciteta i parametara multipleksa uopće, vrstom prijama, kodiranjem, standardizacijom sučelja i slično.

Radnu skupinu za sadržaje će voditi Vijeće za elektroničke medije te će se ista u prvom redu baviti vrstom sadržaja u prijelaznom periodu i narednim fazama implementacije, kao i strategijom razvoja elektroničkih medija. Rad ovih radnih skupina bit će javno prikazan kroz forum na internetu kako bi se što bolje i brže komuniciralo. 

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci