Kratkoročnim smanjenjem profita banke mogu ublažiti krizu

Posljedice međunarodne financijske krize na hrvatsko gospodarstvo ponajprije će se ogledati u porastu kamatnih stopa na zaduživanje u inozemstvu te smanjenju hrvatskog izvoza robe i usluga, što će se pak odraziti na usporavanje gospodarske aktivnosti u zemlji, procjenjuju analitičari Hrvatske narodne banke.

S obzirom da se hrvatsko gospodarstvo, uključujući državu, banke i poduzeća, u znatnoj mjeri zadužuje u inozemstvu te na visoki udio izvoza robe i usluga u hrvatskom BDP-u, može se očekivati da će se posljedice međunarodne financijske krize na hrvatsko gospodarstvo ponajprije ogledati u porastu kamatnih stopa na zaduživanje u inozemstvu te smanjenju hrvatskog izvoza robe i usluga, navode analitičari središnje banke u procjeni utjecaja krize na međunarodnom financijskom tržištu na hrvatsko gospodarstvo, a koja je objavljena u najnovijem Biltenu HNB-a.Procjena se zasniva na krajem listopada napravljenoj simulacija na temelju tadašnjih podataka, pri čemu ih HNB-a napominju da je riječ o indikatorima smjera kretanja, a ne o preciznim kvantitativnim pokazateljima. Zato kvantitativne rezultate simulacije modela, koji su osjetljivi na promjene vrijednosti parametara, treba uzeti s određenom rezervom. Glavni se doprinos simulacije modela, naime, odnosi na objašnjavanje mehanizma prijenosa šokova u gospodarstvu i na smjer promjene određenih varijabli.

Rezultati simulacije modela izraženi su kao odstupanja stopa rasta određenih varijabli od njihovih dugoročnih razina (prosječnih vrijednosti ostvarenih u razdoblju od 2000. do 2007.).Model polazi od pretpostavke da će zbog međunarodne financijske krize doći do stagnacije hrvatskog izvoza roba i usluga.U model je ugrađena pretpostavka da se cijena inozemnog zaduživanja za hrvatske banke, poduzeća i državu povećava za 4 postotna boda zbog međunarodne financijske krize (no u međuvremenu to je povećanje palo na dva posto).Po modelu, nakon povećanja stranih povećavaju se domaće kamatne stope jer raste cijena inozemnog zaduživanja banaka. To rezultira manjom potražnjom stanovništva i poduzeća za kreditima, stoga i manjom potražnjom za dobrima i uslugama što će na kraju dovesti do usporavanja domaće gospodarske aktivnosti, uvoza i pada cijena. Zbog smanjene domaće proizvodnje usporava se rast investicija, zaposlenosti i plaća.S druge stane, stagnacija izvoza izravno uzrokuje usporavanje gospodarske aktivnosti, koje s vremenskim pomakom rezultira smanjenjem dohotka, manjom potražnjom za dobrima, uslugama i kreditima, a to opet djeluje na smanjenje gospodarske aktivnosti te pad cijena, uvoza, investicija i zaposlenosti.Zbog zajedničkog utjecaja dvaju negativnih šokova moglo bi se očekivati da će se ukupna gospodarska aktivnost (mjerena BDP-om) u navedenom scenariju usporiti za 2,6 postotnih bodova - s dugoročne prosječne stope rasta od 4,6 posto otprilike na 2 posto.Smanjena potražnja za dobrima i uslugama glavni je pak uzrok pada inflacije od 1,5 postotnih bodova (na 1,6 posto), osobne potrošnje od 4,8 postotnih bodova (na 0 posto) i uvoza od 6,5 postotnih bodova (na 1,1 posto), navode analitičari HNB-a.Istodobno, po simulaciji zbog skupljih inozemnih izvora financiranja poslovne banke povisuju domaće kamatne stope (za 5,8 postotnih bodova na kredite stanovništvu i 5,9 postotnih bodova na kredite poduzećima), što naposljetku rezultira padom kredita stanovništvu od 28 postotnih bodova i padom kredita poduzećima od 10 postotnih bodova.

Može se pretpostaviti da će se iznos kredita stanovništvu realno smanjiti za 4 posto, dok će krediti poduzećima rasti po stopi od 2 posto.No, ove brojke ne treba uzimati zdravo za gotovo. Riječ je o simulaciji sa modelom gdje je puno toga pretpostavlja, pa brojke i postotke stope treba shvatiti kao indikaciju smjera, a ne i kao precizne kvantifikacije.Efekti su procjenjivani na temelju učinka 'financijskog šoka' u najvećem trenutku krize, od 4 posto, koji je sada već prepolovljen (na 2 posto) pa ti efekti u ovom trenutku precijenjeni.Model također, napominju iz HNB-a, ne uzima u obzir ponašanje banaka koje, umjesto da prebace troškove na poduzeća i stanovništvo, mogu odlučiti, a za to imaju i prostora, da u kratkoročno zadrže kamatne stope imajući u vidu svoj dugoročni interes.

Banke, dakle, mogu ublažiti utjecaje krize tako da kratkoročno smanje svoje profite, a to simulacija ne pretpostavlja, pa brojke o povećanju kamatnih stopa treba uzeti s rezervom.U model također, a to je vrlo bitno, s obzirom je simulacija rađena prije, nisu ugrađene promjene u monetarnoj politici - zadnje mjere Hrvatske narodne banke o smanjenje obvezne pričuve sa 17 na 14 posto, koje djeluju u smjeru ublažavanja učinaka krize. (Hina)