KREDITI: Kunski ili devizni?

Tko vjeruje u stabilan tečaj i rast čistih kunskih kamata, zadužit će se s valutnom klauzulom i na sebe preuzeti tečajni rizik. Tko nije sklon valutnom riziku, zadužit će se u kunama, nadajući se da kamate na te kredite neće rasti brže od onih s valutnom klauzulom.

Piše: Gordana Gelenčer
gordana.gelenč[email protected]
 
Vjerojatnost da se nešto dogodi obrnuto je razmjerna s poželjnošću događaja. Ta tvrdnja jednog od zabavnih, rado čitanih (ne zato manje istinitih) Murphyjevih zakona lako bi se mogla primijeniti i na odluku o tome koji kredit uzeti - u kunama ili eurima. Ako je vjerovati Murphyjevom ‘iskustvu’, sigurno ćemo se okladiti na pogrešnu valutu. Šalu na stranu, i bez toga je izbor težak, jer svatko tko danas ulazi u dugoročnu kreditnu obvezu i te kako računa što bi mu moglo biti povoljnije, ne samo sada nego i za pet, 10 ili 30 godina. Malo je znalaca koji su se usudili svrstati bilo uz kunu ili uz euro na dugi rok. A kad se to ne usude ni najupućeniji, kako će onda bilo tko od nas tko traži kredit (i o njemu zna tek najosnovnije) odabrati isplativije? Baš kao što nitko nije predvidio tsunami koji je poharao financijski svijet, s današnjim je varijablama (inflacija, rast kamata, valutni odnosi) teško izračunati pravu kreditnu jednadžbu.

OPŠIRNIJE PROČITAJTE U NOVOM TISKANOM BROJU LIDERA