Arhiva
Krediti po modelu A+ po nižoj kamatnoj stopi
22. veljače 2011.
U srijedu, 23. veljače počinje prva aukcija za kredite po redizajniranom modelu državne pomoći, takozvanom modelu A+, doznajemo iz Ministarstva financija. HBOR će vjerojatno ponuditi 100 milijuna kuna, od banaka se očekuje dodatnih 150 milijuna.
Taj novac nije namijenjen poduzećima u teškoćama, no cilj mu je da poduzeća svoje obveze zamijene jeftinijim izvorima, da na taj novac može računati širi krug korisnika te da se cijeli proces financiranja odvija brže nego dosad. Iz tog će modela HBOR ove godine ukupno ponuditi 1,1 milijardu kuna, banke još dodatnih 1,65 milijardi i to uz povoljnije uvjete. Najvažniji je sigurno niža kamatna stopa - HBOR će cijenu svog udjela financiranja sa 3,8 smanjiti na 2,8 posto. Također, koeficijent likvidnosti (kratkotrajna imovina/kratkotrajne obveze) s 0,8 smanjuje se na 0,75, a neto dobit može biti jednaka nuli (ili veća) a mora biti ostvarena u godinama između 2007. i 2010.
Državni se proračun u siječnju ove godine punio bolje nego u istom mjesecu 2010., doznajemo iz Ministarstva. Puniji je za 1,8 posto i to unatoč tome što se u prošlogodišnjem siječnju primjenjivao krizni porez, više stope poreza na dohodak, a 'kapnule' su i trošarine na naftne derivate koje je uplatila Ina temeljem starog neplaćenog duga. Istodobno, ukupni su rashodi smanjeni za 0,4 posto. To potvrđuje da postoje znaci gospodarskog oporavka, no na tome ne treba donositi zaključke o dinamici ostvarivanja proračunskih prihoda, poručuju iz Ministarstva. Do kraja tjedna ili početkom idućega na stranici Ministarstva bit će objavljeni podaci o punjenju proračuna u siječnju.
Proširena je i namjena kredita, pa će se osim za obrtna sredstva kredit moći koristiti i za financiranje osnovnih sredstava i opreme. Raste i postotak kredita za plaćanje obveza bankama - dosad se 20 posto kredita moglo iskoristiti da nepovoljne bankarske kredite zamijene povoljnijima, a od sada će to biti 40 posto. Doduše, podaci o dosadašnjoj iskorištenosti pokazuju da se čak 72,6 posto kredita koristilo za plaćanje obveza dobavljačima, 9,7 posto za podmirenje obveza bankama i 7,9 posto za plaćanje obveza državi. Kako bi se stvari ubrzale (procedura je trajala nekoliko tjedana) uvodi se mostno financiranje - nakon dodjele kvote na aukciji, do odobrenja kredita HBOR-a poslovna banka korisniku može odobriti kredit iz vlastitih sredstava. Sve u svemu, prosječna će cijena novih kredita, računaju u Ministarstvu, biti blizu 4 posto.
Ovoga će tjedna Vlada donijeti i novi zakon o jamstvenom fondu koji će omogućiti korištenje državnih jamstava po povoljnijim uvjetima i uz niže kamate. U Ministarstvu su na temelju analiza poduzetnika izračunali da im najčešće nedostaje oko 30 posto vlastitog kapitala ili kolaterala da bi im banka odobrila kredit, pa će država odobravati jamstva upravo u visini 30 posto kredita. Za taj fond, koji je minimalno iskorišten, ostaje milijardu kuna na raspolaganju. (Gordana Gelenčer)
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci
